Na današnji dan

1847. - Oko 20.000 oslobođenih američkih crnaca proglasilo Liberiju, prvu nezavisnu republiku u Africi. Liberija znači "zemlja slobodnih", a glavni grad Monrovija je dobio naziv prema prezimenu predsjednika SAD DŽejmsa Monroa.

1856. - Rođen engleski pisac irskog porijekla DŽordž Bernard Šo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1925, izuzetno smio satiričar i jedan od najduhovitijih ljudi 20. vijeka. U oštrom, ali šaljivom tonu prikazivao je protivrječnosti građanskog društva u Engleskoj. Pisao je i političke i ekonomske članke, držao govore i vodio dramsku i muzičku kritiku u dnevnoj štampi. U djelima pisanim za pozorište razbijao je idole savremenog društva /žestoko im se podsmijevajući/, zastarjele i nazadne konvencije i lažan moral srednje klase u religiji, etici, politici i ekonomiji. Djela: "Pigmalion", "Čovjek i natčovjek", "Vraćanje Metuzalemu", "Kuće udovičke", "Sveta Ivana", "Major Barbara", "Kandida", "Zanat gospođe Vorn", "LJekar u nedoumici", "Cezar i Kleopatra", zbirka "Tri pozorišna komada za puritance".

1858. - Lionel Rotšild postao prvi Jevrejin član Donjeg doma britanskog parlamenta.

1875. - Rođen švajcarski psihijatar Karl Gustav Jung, koji je poslije raskida sa psihoanalizom Sigmunda Frojda, čiji je bio učenik, osnovao "analitičku" ili "kompleksnu" psihologiju. Originalno je razradio nauku o psihološkim tipovima /introvertan i ekstrovertan/. Djela: "Psihološki tipovi", "Psihologija i religija", "Simbilika duha", "Studija o arhetipovima".

1894. - Rođen engleski pisac Oldos Haksli, ironičan i duhovit posmatrač, superiornog obrazovanja, skeptik i satirik, koga su najviše privlačili odnosi između obrazovanih ljudi u dekadentnom društvu. Obilje istančanih zapažanja, paradoksa i duhovitih izlaganja - pri čemu je zapostavljao fabulu i likove - dali su njegovim romanima i pričama esejistički karakter. Djela: romani "Vrli novi svijet", "Jalovo lišće", "Kontrapunkt života", "Poslije mnogo ljeta", "Vrijeme mora da stane"; zbirke pripovijedaka "Mali Meksikanac", "Dvije ili tri gracije", eseji i studije: "Zajedljivi Pilat", "Muzika u noći", "Vječna filozofija", "Nauka, sloboda i mir".

1908. - Rođen čileanski državnik Salvador Aljende Gosens, psihijatar po profesiji, osnivač Socijalističke partije Čilea i prvi marksista koji je u zapadnoj hemisferi dobio predsjedničke izbore. Na vlast je došao poslije izbora u septembru 1970, ali je srušen i ubijen u vojnom udaru 11. septembra 1973, koji je potpomogla vlada SAD.

1909. - U Barseloni prerasle u ustanak velike radničke demonstracije, izazvane odlukom španske vlade da pozove pod oružuje nekoliko klasa rezervista. Okršaji vojske i radnika nazvani su kasnije "Krvava katalonska sedmica".

1922. - Rođen američki filmski režiser Blejk Edvards, koji se najviše iskazao kao autor briljantnih društvenih "crnih komedija", punih humora, cinizma i destrukcije lažnih vrijednosti i mitova. Filmovi: "Doručak kod Tifanija", "Eksperiment u teroru", "Šta si radio u ratu, tata?", "Pink Panter", "Darling Lili", "Povratak Pink Pantera", "Viktor, Viktorija", "Čovjek koji je volio žene".

1928. - Rođen američki filmski režiser Stenli Kjubrik, jedna od najkontroverznijih ličnosti svjetskog filma, čija je ambicija bilo stvaranje samo "konačnih djela" - savršenih proizvoda. Filmovi: "2001: odiseja u svemiru", "Paklena pomorandža", "Dr Strejndžlav", "Spartak", "Ubijanje", "Uzaludna pljačka", "Staze slave", "Lolita", "Beri Lindon", "Isijavanje", "Ful metal džekit", "Široko zatvorenih očiju".

1934. - Komunistička i Socijalistička partija sklopile ugovor o zajedničkoj akciji protiv fašističkih snaga u Francuskoj i pozvale druge demokratske stranke da se pridruže odbrani Francuske od fašizma u širem antifašističkom narodnom frontu.

1941. - Američki predsednik Frenklin Delano Rozevelt u Drugom svjetskom ratu zamrznuo svu japansku imovinu u SAD, praktično spriječivši bilo kakvu američko-japansku trgovinu.

1943. - Rođen engleski muzičar Mik DŽeger, osnivač i pjevač rok-grupe "Rolingstouns".

1952. - Umrla Eva /Evita/ Peron, u tom trenutku nesumnjivo najpopularnija ličnost u Argentini, 33-godišnja supruga predsjednika Huana Dominga Perona.

1953. - Neuspješnim napadom gerilaca na kasarnu Monkada u gradu Santjago de Kuba Fidel Kastro započeo borbu protiv režima diktatora Fulhensija Batiste. Kastro je uhapšen i potom je emigrirao, ali je poslije njegovog povratka u zemlju 1956. narod počeo masovno da se priključuje pobunjenicima, koji su 1959. uzeli vlast.

1956. - Egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser nacionalizovao Suecki kanal, koji je do tada bio pod kontrolom anglo-francuske kompanije. Obećao je finansijsku naknadu Velikoj Britaniji, Francuskoj i SAD, ali to nije zadovoljilo London i Pariz koji su, radi zaštite ekonomskih interesa, pripremili vojnu intervenciju.

1963. - U vrijeme zemljotresa u Skoplju poginulo više od hiljadu ljudi.

1965. - Maldivska ostrva u Indijskom okeanu - britanski protektorat od 1887. - stekla nezavisnost.

1984. - Umro američki statističar DŽordž Horas Galup, direktor "Galupovog instituta" za ispitivanje javnog mnjenja kojeg je osnovao 1935. Ta privatna organizacija, koja se izdržava prodajom usluga, prva je počela da sistematski ispituje mišljenja pojedinaca ili grupa o raznim pitanjima političkog, ekonomskog i društvenog života, služeći se posebnim statističkim metodama zasnovanim na anketiranju.

1993. - Prilikom pada južnokorejskog putničkog aviona blizu Seula 66 ljudi poginulo.

1995. - Peru i Ekvador se sporazumjeli o demilitarizovanoj zoni od oko 500 kilometara kvadratnih u pograničnom amazonskom području, okončavši međusobni jednomjesečni rat.

2001. - Hrvatski general Ante Gotovina optužen za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene nad srpskim stanovništvom tokom operacije "Oluja". Gotovina odbio da se preda Haškom tribunalu.

2004. - Otmičar kineskog putničkog aviona Jang Đinsong predao se, a 108 putnika bezbjedno je napustilo "boing 737", koji je prinudno prizemljen u centralnoj Kini.

2008. - Estonci Bruno Noponen i Prit Vem prvi su u istoriji koji su preplivali Finski zaliv.