1405. - Tokom invazije, koju je predvodio protiv Kine, umro tatarski emir Timur Lenk, nazvan Tamerlan, osvajač Persije, Indije, Mesopotamije i većeg dijela Male Azije, čije se carstvo prostiralo od Moskve do Kineskog zida, s prijestonicom u Samarkandu. Turskog sultana Bajazita Prvog je potukao 1402. u bici kod Angore, što je oslabilo Otomansko carstvo i produžilo postojanje južnoslovenskih feudalnih država još nekoliko decenija.

1455. - Umro italijanski slikar fra Anđeliko, dominikanski kaluđer, jedan od najvažnijih predstavnika rane renesanse, čije su freske i oltarske slike pune naivne ljepote i draži gotskih minijatura. Posljednji je od italijanskih slikara koji je pod uticajem srednjovjekovne filozofije težio idealističkom formalizmu, pri čemu ga je posebno privlačilo istraživanje prostora primjenom perspektive. NJegovi najvažniji radovi su freske u manastiru Svetog Marka u Firenci i freske u Vatikanu.

1516. - Rođena engleska kraljica Meri Prva Tjudor, kćerka Henrija Osmog, nazvana "krvava Meri", koja je tokom vladavine od 1553. do smrti 1558. pokušala progonima i lomačama da uništi protestantizam i Englesku vrati rimokatolicizmu. Kao supruga španskog kralja Felipea Drugog, pod uticajem rimokatoličke reakcije, potčinjavala je englesku politiku interesima Španije. Mlada engleska buržoazija, udružena s "novim plemstvom", uspostavila je ponovo protestantizam, kad je 1558. na prijesto došla njena sestra Elizabeta Prva.

1546. - Umro njemački vjerski reformator Martin Luter, avgustinski monah, osnivač protestantizma u NJemačkoj, najznačajniji među vođama evropske crkvene reformacije. Sin rudara, prema očevoj volji počeo je da studira pravo, ali je ubrzo stupio u red avgustinaca. Izložio je 1517. zahtjev za reformu crkve u 95 teza, koje je prikovao na vrata katedrale u Vitenbergu, i pozvao je na raspravu sve one koji se s tim ne slažu. Papa Lav Deseti ga je isključio iz rimokatoličke crkve, ali se njegovu učenje proširilo NJemačkom i zahvatilo sve društvene slojeve, pretvorivši se u široki narodni pokret protiv papske vlasti. Osuđivao je deformacije, licemerje i korupciju rimske crkve, posebno oštro nastojanje pape Lava Desetog da prodajom indulgencija, kojima su "iskupljivani" čak i budući grijesi, sakupi novac za dovršenje hrama Svetog Petra u Rimu. NJegovo učenje se kasnije proširilo i na druge zemlje, a Luterovi spisi i prevod Biblije su odlučujuće uticali na stvaranje jedinstvenog njemačkog književnog jezika.

1564. - Umro italijanski vajar, slikar, arhitekta i pjesnik Mikelanđelo Buonaroti, jedan od najvećih umjetnika renesanse. U kamenu je klesao savršene proporcije ljudskog tijela, njegovu životnost i aktivnu snagu, dramatičnu intenzivnost misli i osjećanja. U Sikstinskoj kapeli u Vatikanu je oslikao prizore iz Starog zavjeta, uključujući ogromni "Strašni sud", veličanstvena djela plastične snage i prostudiranih pokreta. Sagradio je Lorencovu biblioteku u Firenci, u Rimu je projektovao trg Kampidoljo, dovršio najljepšu renesansnu palatu Farneze i nastavio rad na crkvi Svetog Petra. Napisao je znatan broj stihova misaonog sadržaja i strasnog izraza. Djela: skulpture "David", "Mojsije", "Robovi", "Jutro", "Veče", "Dan", "Noć", "Pijeta".

1745. - Rođen italijanski fizičar Aleksandro Volta, koji je, izučavajući elektricitet, pronašao elektrofor, galvanski element, bateriju galvanskih elemenata. Po njemu su mnogi pojmovi u fizici dobili ime - volt, volt-amper, Voltin luk.

1861. - Prvi parlament Italije proglasio kraljem Vitorija Emanuela Drugog.

1865. - Sjevernjačka flota u Američkom građanskom ratu zauzela grad Čarlston u Južnoj Karolini, jedno od najvažnijih uporišta južnjačkih snaga.

1866. - Rođen srpski vojskovođa Janko Vukotić, divizijar crnogorske i general jugoslovenske vojske, jedan od najvećih vojskovođa u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu. Kao načelnik štaba crnogorske Vrhovne komande, komandovao je 1915. Sandžačkom vojskom, čijih je 6.500 boraca u odsudnoj bitki kod Mojkovca spriječilo 53. i 62. diviziju austrougarske armije sa 20.000 vojnika i neuporedivo nadmoćnijom artiljerijom da udare u bok Srbijancima koji su se povlačili ka Albaniji. U Prvom balkanskom ratu 1912. i 1913. komandovao je Istočnim odredom crnogorske vojske, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Crnogorskom divizijom u sastavu srpske vojske.

1877. - Rođen srpski kompozitor, dirigent i muzički pedagog Petar Krstić, koji je pretežno komponovao na osnovama srpske narodne muzike. Završio je Konzervatorijum u Beču, bio direktor muzičkih škola "Stanković" i "Mokranjac" u Beogradu, kapelnik Narodnog pozorišta, šef Muzičkog odjeljenja Radio-Beograda, urednik "Muzičkog glasnika". Djela: muzika za komade ", "Dorćolska posla", "Kosovska tragedija", opera "Zulumćar", "Ženidba Janković Stojana", orkestarski "Skerco d-mol".

1896. - Rođen francuski pisac Andre Breton, glavni teoretičar nadrealizma. S francuskim piscima Lujom Aragonom i Filipom Supoom, 1919. je osnovao časopis "Literatura", organ dadaističkog pokreta. Potom je u psihoanalizi potražio sredstvo za otkrivanje istine i pokušao da ga u prvom i drugom Nadrealističkom manifestu 1924. i 1930. primijeni na umjetnost, čime je dao teorijske i filozofske osnove nadrealizma. Marionetska pronacistička francuska vlada u Višiju zabranila je 1941. njegovu "Antologiju crnog humora", poslije čega je prinuđen da izbjegne u SAD. Vratio se 1946. i u Parizu je 1947. organizovao Međunarodnu nadrealističku izložbu. Djela: "Nadrealistička revolucija", "Nađa", "Sjaj zemlje", "Izgubljeni koraci", "Praskozorje", "Fatamorgana", "Nadrealizam i slikarstvo".

1915. - Umro srpski političar, diplomata, filolog i istoričar Stojan Novaković, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača Napredne stranke 1880. Bio je bibliotekar Narodne biblioteke u Beogradu, profesor gimnazije i Velike škole u Beogradu, član Državnog savjeta, ambasador Srbije u Carigradu, Parizu i Petrogradu, ministar prosvjete, unutrašnjih i spoljnih poslova i dvaput premijer. Bio je šef srpske delegacije koja je zaključila 1912. mir s Turskom poslije Prvog balkanskog rata. Objavio je više od 400 naučnih radova, najviše iz istorije, slovenske filologije, teorije književnosti, političke i pravne istorije, istorijske geografije. U mladosti je pisao pjesme i romane i prevodio, bio je učenik Đure Daničića, a od 1865. do 1868. uređivao je i izdavao časopis "Vila". NJegovom zaslugom štampani su "Zakonski spomenici srpskih država srednjeg veka" i "Zakonik Stefana Dušana, cara srpskog". Djela: "Vaskrs države srpske", "Srbi i Turci četrnaestog i petnaestog veka", "Selo", "Balkanska pitanja", "Istorija srpske književosti", "Srpska gramatika".

1915. - NJemačka u Prvom svjetskom ratu, pomoću podmornica, otpočela pomorsku blokadu Velike Britanije.

1932. - Rođen češki filmski režiser Miloš Forman, majstor atmosfere, izvrstan analitičar mentaliteta, koji na efikasan način spaja nove, svježe formule sa starim konvencijama. NJegov "Let iznad kukavičjeg gnijezda", koji je snimio po odlasku u SAD, gdje je primio američko državljanstvo, dobio je pet nagrada "Oskar". Ostali filmovi: "Crni Petar", "LJubav jedne plavuše", "Gori, gori, moja gospođice", "Svlačenje", "Kosa", "Regtajm", "Amadeus" , "Narod protiv Larija Flinta".

1952. - Grčka i Turska postale članice NATO, čime su istočni Mediteran i Balkan ušli u okvir zapadnih, atlantskih vojnih planova.

1956. - Umro francuski kompozitor Gistav Šarpantje, koji je 1902. osnovao Konzervatorijum "Mimi Pinson", nastojeći da omogući uslove za muzičko obrazovanje pariskog radništva. Djela: opera "Lujza", orkestarska svita "Impresije iz Italije".

1960. - Argentina, Brazil, Meksiko, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Čile dogovorili se da osnuju Latinoameričko udruženje slobodne trgovine.

1965. - Proglašena nezavisnost afričke države Gambije u okviru Britanskog komonvelta.

1967. - Umro američki atomski fizičar Robert Openhajmer, profesor Univerziteta u Kaliforniji, koji je u Drugom svjetskom ratu imao vodeću ulogu u izradi prve atomske bombe. Na poziv Ministarstva rata SAD 1942. je napustio Univerzitet i do 1945. rukovodio je laboratorijom za izradu atomske bombe u Los Alamosu, a potom nastavio posao "u primjeni nuklearne energije u vojne svrhe", koji mu je povjerilo isto ministarstvo. Od 1953. bio je pod sumnjom da održava veze s komunistima i zabranjen mu je rad u atomskim programima, jer se protivio proizvodnji hidrogenske bombe i zalagao za korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Vlada predsjednika DŽona Kenedija rehabilitovala ga je 1963, a Komisija za atomsku energiju SAD mu je dodijelila Fermijevu nagradu.

1991. - U terorističkom napadu Irske republikanske armije na željezničkoj stanici Viktorija u Londonu, od eksplozije podmetnute bombe poginula jedna, a ranjeno najmanje 40 osoba.

2004. - Najmanje 295 lica poginulo od eksplozije nekoliko vagona, punih benzina, u vozu na sjeveroistoku Irana.