1512. - Umro italijanski moreplovac Amerigo Vespuči, prema čijoj je latinskoj verziji imena (Amerikus) njemački kartograf Martin Valđemiler Novi svijet nazvao Amerika. To je prihvaćeno uprkos činjenici da je novi kontinent 1492. otkrio Vespučijev zemljak Kristofor Kolumbo. Vespuči je u Novi svijet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. predvodio je portugalijsku ekspediciju.

1732. - Rođen američki državnik Džordž Vašington, prvi predsjednik SAD, vojskovođa u američkom ratu za nezavisnost. Komandovao je vojskom kolonista u pobjedonosnom ratu za nezavisnost od Engleske od 1775. do 1783. Za predsjednika SAD izabran je 1789. i na tom položaju je ostao osam godina. Kao šef države trudio se da uspostavi uticaj i autoritet federacije i ukloni razlike između sjevernih i južnih država. Stav prema starom savezniku - Francuskoj (proglasio je neutralnost SAD u ratu Engleske i drugih država protiv revolucionarne Francuske) i unutrašnja politika (približavanje federalistima) stvorili su mu jaku opoziciju u zemlji. Iz političkog života povukao se razočaran 1797. i odbio je da se treći put kandiduje za predsjednika, uputivši narodu poznatu oproštajnu besjedu.

1788. - Rođen njemački filozof Artur Šopenhauer, čija je filozofija duboko pesimistična, čak mračna: individualna egzistencija je beskrajna patnja, ovaj svijet je najgori mogućni svijet, a osnovno moralno osjećanje jeste sažaljenje. Sjedinio je kantovsku i pesimističko-budističku inspiraciju. Učio je da je svijet, kao čulno dostupni, empirijski poredak stvari - "moja predstava" i da je podložan četvorostrukom značenju principa dovoljnog razloga, odnosno da svako biće ima razlog postojanja u "volji", motiv djelanja, uzrok nastajanja i razloge koji ga čine spoznajnim. U osnovi "svijeta kao predstave" bivstvuje volja za individualnim postojanjem i održanjem. Djela: "O četvorostrukom korijenu principa dovoljnog razloga", "Svijet kao volja i predstava", "Parerga i paralipomena".

1819. - SAD preuzele Floridu od Španije, prema sporazumu koji su potpisali američki državni sekretar Džon Kinsi Adams i španski ministar Don Luis de Onis.

1826. - Rođen srpski advokat, novinar i pisac Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austro-Ugarskoj, borac za liberalne reforme i nepomirljivi protivnik klerikalizma. Bio je pokretač i vodeća ličnost Ujedinjene omladine srpske, a potom osnivač i vođa Srpske narodne slobodoumne stranke. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, Modri i Požunu (Bratislava), a Pravni fakultet u Beču, gdje je doktorirao 1854. Još na studijama imao je značajnu ulogu među panslavističkom omladinom. Prvi put je izabran za poslanika Srpskog crkvenog sabora 1864, a za poslanika u Hrvatskom i Ugarskom saboru 1865. Kao istaknuti srpski nacionalista 1870. je osuđen na godinu dana zatvora, a 1876. uhapšen i poslije godinu i po dana u istražnom zatvoru osuđen na pet godina robije za veleizdaju. Mada se posvetio političkoj borbi, pisao je i pjesme - najznačajnija je "Spasova noć", a najpoznatija "Već se srpska zastava svuda vije javno". Literarni rad počeo je slobodarskim stihovima u časopisu "Slavjanka", koji je uređivao. Bio je prvi urednik lista "Zastava", koji je okupljao najbolje srpske pisce i javne radnike tog doba.

1828. - Mirom u Turkmančaiju Persija je, poslije poraza u ratu s Rusijom, prinuđena da preda dio Jermenije, uključujući glavni grad Jerevan.

1848. - U Parizu izbila prva buržoasko-demokratska revolucija, u kojoj se proletarijat pojavio kao društvena snaga sa sopstvenim političkim zahtjevima. Pod pritiskom ustanika kralj Luj Filip je raspustio vladu 23. februara, sljedećeg dana je abdicirao i pobjegao u Englesku, a privremena vlada ukinula je monarhiju i proglasila republiku. Proklamovane su demokratske slobode, opšte pravo glasa, sloboda štampe, smanjenje radnog dana, pravo na rad i izborno pravo za sve muškarce starije od 21 godine, a u kolonijama je ukinuto ropstvo. Uspjeh revolucije u Francuskoj podstakao je revolucije u Njemačkoj, Austriji, Italiji i oslobodilačke pokrete u južnoslovenskim zemljama.

1862. - Tokom američkog građanskog rata Džeferson Dejvis proglašen predsjednikom Konfederacije Država Amerike.

1875. - Umro francuski slikar Žan Batist Kamij Koro, jedan od tvoraca modernog lirskog intimnog pejzaža, sa izuzetno finim osjećanjem za srebrnaste i sive tonove. Njegove ženske figure, obično u enterijeru, odlikuju se rijetkom delikatnošću strukture. Uradio je oko 2.000 slika, 300 crteža i desetak grafika.

1882. - Knez Milan Obrenović proglasio Srbiju kraljevinom i sebe kraljem. Knez je postao 1868. poslije ubistva njegovog oca kneza Mihaila, a vlast je preuzeo od namjesnika kad je 1872. postao punoljetan.

1900. - Rođen španski filmski režiser Luis Bunjuel, jedan od najvećih u svjetskoj kinematografiji. Od 1936. do 1939. snimao je u Španskom građanskom ratu za republikance, a od 1947. radio je uglavnom u Meksiku. Snimio je 32 filma, a "Andalužanski pas" iz 1928. i "Zlatno doba" iz 1930. obrazac su nadrealističkog poetskog filma. Napisao je autobiografiju "Moj posljednji uzdah". Ostali filmovi: "Zemlja bez hljeba", "Los olvidados", "Uspon u nebo", "Zločinački život Arčibalda Krusa", "Robinson Kruso", "To se zove zora", "Nazaren", "Viridijana", "Taj mračni predmet želja", "Anđeo smrti", "Zvjezdani put", "Tristana", "Ljepotica dana", "Diskretni šarm buržoazije".

1903. - Umro austrijski kompozitor i muzički pisac Hugo Filip Jakob Volf, poznat po knjigama pjesama, posebno po "Knjizi španskih pjesama" i "Knjizi Geteovih pjesama". Komponovao je solo pjesme na stihove Hajnriha Hajnea, Johana Volfganga Getea, Jozefa fon Ajhendorfa, španskih i italijanskih pjesnika.

1913. - Revolucionarnog predsjednika Meksika Fransiska Madera i potpredsjednika Pina Suaresa ubila vojska.

1921. - Rođen centralnoafrički diktator Žan Bedel Bokasa, koji je na vlast došao vojnim udarom 1966, proglasio se 1972. doživotnim predsjednikom, a 1976. carem. Vojnim udarom srušio je bliskog rođaka, predsjednika Davida Daka, a 1977. je za ceremoniju krunisanja utrošio četvrtinu nacionalnog proizvoda zemlje, promijenivši naziv Centralnoafrička republika u Centralnoafričko carstvo. Tokom vladavine - koju je obilježio nevjerovatnim ekstravagantnostima, rasipanjem državne imovine i strašnim zločinima nad sopstvenim narodom - povremeno je bio i premijer, ministar odbrane, pravde, informacija, poljoprivrede i stočarstva, zdravstva, vojne i civilne avijacije, državne uprave, kopnenog, riječnog i vazdušnog saobraćaja, pošta i telekomunikacija, trgovine, industrije, rudarstva. S vlasti ga je 1979. zbacio bivši predsjednik Dako i vratio zemlju u status republike.

1935. - Rođen srpski pisac Danilo Kiš, izuzetan stilista širokog obrazovanja, u čijim je djelima sažeta sva gorčina surovog 20. vijeka, "zver-veka" - kako ga je s pravom označio. Pisao je negovanim stilom, s moderno shvaćenom fabulom. Diplomirao je svjetsku književnost na Beogradskom univerzitetu. Bio je dramaturg pozorišta "Atelje 212" u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu. Djela: romani "Psalam 44", "Mansarda", "Bašta, pepeo", "Peščanik", "Grobnica za Borisa Davidoviča", pripovijetke "Rani jadi", "Enciklopedija mrtvih", drama "Elektra 70", polemički spis "Čas anatomije".

1942. - Austrijski pisac Štefan Cvajg - koji je pred nacistima 1938. emigrirao u SAD - u Brazilu je izvršio samoubistvo, zahvaćen unutrašnjom krizom i slomljen nacističkim varvarstvom. U ranim djelima je, pod uticajem bečkog impresionizma, psihoanalize Zigmunda Frojda i humanističke evropske tradicije, bio zaokupljen lavirintima ljudske psihe. Kasnije je znatnu popularnost stekao romansiranim biografijama i esejističkim studijama o značajnim ličnostima istorije i literature. Djela: pripovijetke "Pometenost osjećanja", "Amok", "Prvi doživljaj", romansirane biografije "Žozef Fuše", "Marija Antoaneta", "Trijumf i tragika Erazma Roterdamskog", "Marija Stjuart", studije "Tri majstora" (Balzak, Dikens, Dostojevski), "Borba s demonom" (Helderlin, Klajst, Niče), "Tri pjesnika svoga života" (Kazanova, Stendal, Tolstoj), "Jučerašnji svijet" (melanholična slika evropske kulture na umoru).

1967. - Predsjednik Indonezije Ahmed Sukarno predao izvršnu vlast generalu Suhartu, zadržavši samo titulu predsjednika.

1979. - Karipsko ostrvo Santa Lusija steklo punu nezavisnost, poslije 165 godina britanske uprave.

1980. - Umro austrijski slikar i pisac Oskar Kokoška, jedan od najistaknutijih predstavnika ekspresionističkog slikarstva. NJegovo halucinantno slikarstvo nervoznog poteza, rastočene forme, ekstatičnog, ekspresionističkog izraza, koje duboko ponire u psihologiju motiva, dramatična je vizija strastveno doživljene realnosti. U toku Drugog svjetskog rata slikao je velike kompozicije idejno-humanističkog sadržaja. NJegove drame "Ubica, mada žena" i "Trnov žbun u plamenu", pisane ekstremnim ekspresionističkim stilom, s ekstatičnim i vizionarskim slikama koje razaraju logiku izlaganja, imaju još samo istorijsku vrijednost.

1980. - Izraelska vlada donijela odluku o puštanju u opticaj nove nacionalne valute šekela, koji je zamijenio izraelsku funtu.

1987. - Umro američki slikar, novinar, filmski režiser i producent Endi Vorhol, jedan od najznačajnijih predstavnika pop-art slikarstva. Drsko i duhovito ismijevao je i razarao banalnost masovne komercijalne američke kulture i američke mitove, od vesternjačke sage do pokreta za oslobađanje žena. Filmovi: "Empajer", "San", "Djevojke iz Čelzija", "Usamljeni kauboji", "Meso", "Đubre", "Seks", "Pobunjene žene", "Meso za Frankeštajna", "Krv za Drakulu".

1990. - U glavnom gradu Mongolije Ulan Batoru uklonjena posljednja statua Josifa Visarionoviča Staljina.

1991. - Dogovorom da BiH ostane u granicama u kojima je bila u SFRJ, da se ustavno uređenje bazira na nekoliko entiteta i da se pregovori nastave, u Lisabonu su završeni pregovori trojice lidera nacionalnih stranaka u BiH. Nekoliko dana kasnije vođa muslimana Alija Izetbegović odbio je da potpiše sporazum na koji je prethodno pristao, što je ubrzalo izbijanje građanskog rata u BiH.

1991. - SAD u Zalivskom ratu dale Iraku rok od 24 časa da povuče vojsku iz Kuvajta ili će biti suočen sa sveopštim napadom.

1992. - Savjet bezbjednosti UN odlučio da u srpske krajine pošalje 14.000 "plavih šljemova" s mandatom na godinu dana i mogućnošću produženja.

1992. - Umro vođa grčkih partizana Vafijadis Markos, komandant Demokratske armije Grčke u građanskom ratu od 1946. do 1949. Iz Anadolije je, kao i stotine hiljada Grka, emigrirao 1923. zbog terora Turske. Poslije njemačke okupacije Grčke u Drugom svjetskom ratu pobjegao je iz zatvora na ostrvu Gaudos i priključio se pokretu otpora. Bio je politički komesar Desete divizije Narodnooslobodilačke vojske i potom Makedonske grupe divizija ELAS. Kad je ELAS rasformiran poslije kapitulacije vođa Narodnooslobodilačkog fronta (EAM) 12. februara 1945, s dijelom rukovodstva EAM organizovao je oružanu borbu protiv kraljevskog režima. Početkom 1947. postao je vrhovni komandant Demokratske armije Grčke, poslije izbora na teritoriji pod kontrolom njegovih snaga u avgustu 1947. proglasio je republiku, a 23. decembra obrazovao privremenu demokratsku vladu, u kojoj je bio premijer i ministar vojske. Zbog sukoba u rukovodstvu isključen je u novembru 1948. iz Centralnog komiteta Komunističke partije Grčke, poslije čega je emigrirao u SSSR, a u zemlju se vratio pred kraj života.

1993. - Sahranjeno 38 Srba - žrtava zločina muslimanske vojske, čiji su leševi otkriveni na području Kamenice u blizini Zvornika. Leševi su teško identifikovani, jer su žrtve masakrirane.

1994. - Ministarstvo pravde SAD saopštilo da je bivši visoki službenik CIA Oldrič Hejzen Ejms devet godina bio špijun SSSR i potom Rusije.

1996. - Francuska kao prva zemlja Evropske unije normalizovala diplomatske odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i vratila ih na ambasadorski nivo.

1998. - Umro vajar Jovan Kratohvil, profesor Univerziteta umjetnosti u Beogradu, rektor od 1971. do 1973. Autor je niza spomenika, uključujući spomenike palim borcima na Majevici i u Zemunu, spomenik na Avali sovjetskim ratnim veteranima poginulim u avionskoj nesreći, spomen-kosturnicu u Sansepolkru u Italiji. U mladosti je bio vrhunski sportista - prije Drugog svjetskog rata prvak Jugoslavije u plivanju, a poslije rata šampion države u streljaštvu i osvajač drugog mjesta na svjetskom streljačkom prvenstvu.

2005. - U zemljotresu koji je pogodio jugoistočnu iransku provinciju Kerman, poginulo je 612 osoba, a nekoliko izolovanih planinskih sela je uništeno.