1492. - Kralj Fernando Peti - Katolički dao rok Jevrejima od tri mjeseca da pređu u rimokatoličku vjeru ili da napuste Španiju.

1547. - Umro francuski kralj Fransoa Prvi, koji je Bolonjskim konkordatom 1516. osigurao prevlast krune nad rimokatoličkom crkvom u Francuskoj. Od dolaska na prijesto 1515. nastojao je da postane rimsko-njemački car, što je 1519. uspio njegov ljuti rival Karlo Peti, protiv koga je potom vodio četiri rata. U bici kod Pavije 1525. zarobljen je, ali je uspio da se izbavi i 1536. je uspostavio savez s Otomanskim carstvom protiv Habsburgovaca. Zaslužan je za razvoj francuske umjetnosti i nauke.

1596. - Rođen francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart (na fotografii), osnivač novovjekovne evropske filozofije, posebno modernog racionalizma, koji je označio prekid sa skolastikom. Prema njegovom učenju, u osnovi svega su dvije različite supstance, jedna osnova svakog mišljenja i svijesti - "res kogitans" /misleća stvar/, a druga svake tjelesnosti - "res ekstensa" /prostiruća stvar/. Vjerodostojnost postojanja tih supstanci postiže se samo pomoću ontološkog aksioma "Kogito, ergo sum" /"Mislim, dakle jesam"/. Razlog i svrhu postojanja te dvije supstance čini treća apsolutna supstanca - Bog. Tvorac je novovjekovne opšte metodologije i epistemologije, koje su veoma uticale na potonje naučno mišljenje. Takođe je jedan od tvoraca analitičke geometrije, a u matematiku je uveo promjenljivu veličinu i funkciju, odnosno kretanje i dijalektiku, što je bila prelomna tačka u razvoju matematike. Djela: "Rasprava o metodi", "Pravila za rukovođenje umom", "Meditacije o prvoj filozofiji", "Rasprava o strastima duše", "Principi filozofije", "Geometrija".

1631. - Umro engleski pisac Džon Don, najveći među metafizičkim pjesnicima, vjerovatno najveći ljubavni pjesnik koji je pisao na engleskom jeziku. Sukobe tijela i duha, individualne vjere i opšte razočaranosti, izrazio je jezikom lišenim kaćiperstva, karakterističnom za savremenike. Njegova lirika sjedinjava duh i fantaziju, strast i intelekt i odlikuje se složenošću ideja, iskazanih snažnom neposrednošću i jezikom bliskim konverzacionom govoru. Djela: elegije, satire, poslanice, epigrami, religiozne pjesme.

1732. - Rođen austrijski kompozitor Franc Jozef Hajdn, predstavnik "bečkih klasičara", koji je otkrio do tada neistraženo polje narodne muzike, inspirišući se njemačkim, austrijskim, mađarskim, francuskim, ruskim folklorom. Bio je tri decenije kapelmajstor na dvoru mađarskih grofova Esterhazi, a dvaput je putovao u Englesku, gdje je stekao svjetsku slavu i komponovao najzrelija djela. Napisao je 104 simfonije, 83 gudačka kvarteta, više od 20 opera, klavirske sonate, crkvenu muziku. NJegova muzika je puna stvarnog života, komunikativna je i na prisan i jednostavan način univerzalna. Komponovao je austrijsku i njemačku himnu. Djela: simfonije "Jutro", "Podne", "Veče", "Marija Terezija", "Oproštajna", "Oksfordska", "Kraljica", "Časovnik", "Medvjed", "Kokoška", "Vojna", gudački kvarteti "Sunčevi kvarteti", "Ruski kvarteti", oratorijumi "Stvaranje svijeta", "Godišnja doba", opera "Apotekar".

1837. - Umro engleski slikar DŽon Kanstebl, jedan od tvoraca modernog pejzaža u evropskom slikarstvu. NJegova platna odlikuje jednostavnost motiva, slobodan potez i prozračnost atmosfere, čime je znatno uticao na francuske impresioniste.

1854. - Japan sa SAD potpisao prvi sporazum o otvaranju luka Šimoda i Hakodate za američke trgovce, čime je okončana izolacija te zemlje.

1855. - Umrla engleska spisateljica irskog porijekla Šarlota Bronte, koja se proslavila već prvim romanom "DŽejn Ejr". S mlađim sestrama Emilijom i Anom napisala je zbirku pjesama. Ostala djela: "Vileta", "Profesor i Ema".

1876. - Rođen srpski pisac Borisav Stanković, slikar prolaznosti života i ljudske tragike i dubok analitičar političkih i psiholoških procesa u srpskom društvu, uzdrmanom socijalnim suprotnostima. Pisao je o Vranju i jugu Srbije, raslojavanju i degeneraciji starih trgovačkih porodica, talasu promjena u gradskom životu, moralu žitelja rodnog grada i patrijarhalnoj atmosferi, potčinjenosti pojedinca svemoćnom sudu čaršije. Sjajan poznavalac ponora ljudske duše, naročito je rado slikao likove kojima potpuno gospodare strast i dert, dovodeći ih u žestok sukob s moralnim nazorima male sredine. Djela: knjige pripovijedaka "Iz starog jevanđelja", "Stari dani", drame "Koštana", "Tašana", roman "Nečista krv", memoari "Pod okupacijom".

1889. - Otvorena Ajfelova kula, tada najviša građevina u svijetu, čija je 300 metara visoka čelična konstrukcija nadvisila Pariz i postala jedno od njegovih glavnih znamenitosti. Kulu sagrađenu povodom svjetske izložbe konstruisao je francuski inženjer Aleksandar Gistav Ajfel.

1904. - Rođen srpski slikar Đorđe Andrejević - Kun, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Slikarstvo je učio u Beogradu, Veneciji, Milanu, Firenci, Rimu i Parizu. U predratnoj Jugoslaviji najviše je slikao prizore socijalne stvarnosti i društvenog revolta, a kao učesnik građanskog rata u Španiji od 1936. do 1939. i Narodnooslobodilačke borbe od 1941, prizore iz rata. Radio je velike kompozicije, portrete, mrtve prirode i figure, crteže, gravire, grafičke mape ("Krvavo zlato", "Za slobodu", "Partizani").

1917. - SAD od Danske preuzele zapadnoindijska ostrva u Karipskom moru, istočno od Portorika, i nazvale ih Djevičanska ostrva, koja su poslije otvaranja Panamskog kanala 1914. postala strateški važna. Sporazum o kupovini tih ostrva za 25 miliona dolara sklopljen je u avgustu 1916. Velika Britanija je držala šest većih i 25 malih ostrva arhipelaga, a Danska tri veća i 50 malih.

1948. - Kongres SAD usvojio Maršalov plan četvorogodišnje pomoći evropskim zemljama poslije Drugog svjetskog rata, nazvan tako prema tvorcu plana, državnom sekretaru generalu DŽordžu Katletu - Maršalu. Vlada SAD je u okviru tog plana dodijelila 15 milijardi dolara zapadnoevropskim zemljama.

1948. - Umro češki pisac i novinar jevrejskog porijekla Egon Ervin Kiš, otac modernog novinarstva. Bio je majstor reportaže, poznat po nadimku Leteći Reporter, kako je glasio naslov jedne njegove knjige. Putovao je po Rusiji, Americi, Kini, Meksiku, NJemačkoj i drugim zapadnoevropskim zemljama. Bio je i u Srbiji 1914. i u knjizi "Zapiši to, Kiš" opisao je vojni pohod Austro-Ugarske na Srbiju u Prvom svjetskom ratu i herojski otpor srpske armije. NJegove reportaže su spoj vješto odabranih činjenica i pronicljivog tumačenja iz perspektive angažovanog posmatrača događaja. Ostala djela: knjige reportaža "Carevi, popovi, boljševici", "Raj Amerika", "Tajna Kina", "Otkrića u Meksiku", "Sajam senzacija", "Pustolovine na pet kontinenata".

1949. - NJufaundlend se priključio Kanadi kao deseta provincija.

1971. - Umro srpski pravni filozof i stručnjak za krivično pravo Toma Živanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Djela: "Osnovni problemi krivičnog prava", "Sistem sintetičke pravne filozofije", "Osnovi krivičnog prava", "Osnovi vojnog krivičnog prava", "O istupima", "Sistem rasprava o sistemu krivičnog prava i primeni u drugim pravnim i vanpravnim naukama", "Osnovi krivičnog prava kraljevine Jugoslavije".

1971. - Američki ratni zločinac poručnik Vilijam Keli osuđen na doživotnu robiju /kazna je potom smanjena na 20 godina/ zbog toga što je u Vijetnamskom ratu u martu 1968. komandovao tokom masakra civila u selu Mi Laj.

1979. - Isplovljavanjem razarača "London" iz luke u Valeti, poslije 181 godine okončane vojne veze Velike Britanije i Malte.

1980. - Umro američki atletičar afričkog porijekla DŽesi Ovens, jedan od najvećih sportista 20. vijeka, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Pobjedama na 100 i 200 metara, u štafeti 4 x 100 metara i skoku udalj, izbezumio je nacističkog vođu Adolfa Hitlera, koji nije mogao da podnese takve uspjehe jednog crnca nad pripadnicima "više rase" i utekao je iz počasne lože kako bi izbjegao da se rukuje s njim.

1983. - Zemljotres razorio kolumbijski grad Popajan, usmrtivši najmanje 500 ljudi.

1986. - Meksički avion "boing 727", na liniji Meksiko Siti-Los Anđeles, srušio se u planinama centralnog Meksika i nesreću nije preživio niko od 166 ljudi u letjelici.

1991. - Prve višepartijske izbore u Albaniji dobili komunisti, ali je opozicija pobijedila u Tirani i ostalim većim gradovima. 1993. - Savjet bezbjednosti UN usvojio odluku o upotrebi vojne sile protiv prekršilaca u zoni zabranjenih letova nad BiH. Odlučeno je da bude oboren svaki avion koji se bez odobrenja nađe u tom prostoru. 1994. - Izrael i PLO potpisali sporazum o međunarodnim posmatračima u gradu Hebronu na Zapadnoj obali, čime je Izrael prvi put pristao na međunarodno prisustvo na okupiranim teritorijama od kada ih je zauzeo u ratu 1967.

1995. - Savjet bezbjednosti UN usvojio tri zasebne rezolucije, kojima su mirovne snage u prethodnoj Jugoslaviji podijeljene na tri dijela - za bivšu BiH, za Hrvatsku i za Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju.

1995. - Putnički avion rumunske kompanije "Tarom" srušio se ubrzo poslije polijetanja iz Bukurešta ka Briselu i tom prilikom je poginulo svih 60 putnika i članova posade.

2003. - Misija Evropske unije, pod nazivom "Konkordija", preuzela u Skoplju dužnost NATO operacije "Saveznička harmonija" u Makedoniji.

2004. - U Berlinu održana međunarodna donatorska konferencija za obnovu Avganistana, na kojoj su zemlje donatori obećali pomoć od oko 4,5 milijarde dolara u narednih godinu dana.

2006. - Najmanje 57 lica se utopilo nakon što je kod obala Bahreina potonuo turistički brod sa više od 150 putnika.

2016. - Umro Hans Ditrih Genšer, njemački političar i diplomata, ministar inostranih poslova i vicekancelar NJemačke, inicijator ujedinjenja dvije Njemačke.