1587. - Pogubljena škotska kraljica Meri Stjuart, koja je prethodno 19 godina provela u zatvoru pod optužbom za kovanje zavjere protiv engleske kraljice Elizabet Prve. Zbog nepopularne rimokatoličke politike koju je pokušala da nametne protestantskoj Škotskoj, 1568. je morala da pobjegne u Englesku. Na suđenju, održanom prema nalogu Elizabet Prve, izrečena joj je smrtna kazna.

1676. - Umro ruski car Aleksej Mihajlovič Romanov, otac Petra Velikog, koji je tokom vladavine od 1645. do smrti ugušio pobune kmetova i gradskog stanovništva i pobunu donskih kozaka, koju je predvodio Stepan Razin. Podržao je ustanak ruskih kozaka u Ukrajini koji je protiv Poljaka predvodio zaporoški hetman Bogdan Hmeljnicki i potom je u ratu od 1654. do 1667. potukao poljsku vojsku i pripojio Ukrajinu do rijeke Dnjepar, uključujući grad Kijev. Učvrstio je centralnu vlast, pripojio istočne dijelove Sibira i razvio trgovinu s Kinom, Persijom i evropskim zemljama.

1725. - Umro ruski car Petar Prvi Aleksejevič Romanov, poznat kao Petar Veliki, koji je poslije dolaska na prijesto 1682. učinio rusku državu svjetskom silom prvog reda. Proglašen je carem kao dijete, a vlast je preuzeo 1689, uklonivši regenta - polusestru Sofiju. Zapadnu Evropu je proputovao 1697. i 1698. Proveo je dalekosežne reforme, izvodeći Rusiju iz srednjovjekovne zaostalosti. Umjesto stare vojske "strijelaca", čiju je pobunu ugušio, uveo je modernu stajaću vojsku i sagradio snažnu flotu, osnovao je Akademiju nauka, pokrenuo prve novine, reformisao kalendar, suzbijao štetne običaje naslijeđene iz Srednjeg vijeka i od Mongola, pomagao razvoj privrede otvarajući rudnike i manufakture, organizovao državnu upravu i Rusiju podijelio na gubernije. Na ušću Neve 1703. podigao je novu prijestonicu Sankt Peterburg. Bio je sjajan vojskovođa i dvaput je ratovao protiv Otomanskog carstva, potukao je Švedsku i mirom u Ništadu 1721. osigurao izlaz Rusije na Baltičko more, a pobjedom nad Persijom obezbijedio je izlaz na zapadne i južne obale Kaspijskog mora.

1819. - Rođen engleski pisac i kritičar DŽon Raskin, koji je smatrao da umjetnost zavisi od društvenog života i da samo zdrav narod može da stvara velika umjetnička djela, jer je umjetnost snaga i izraz cijelog naroda, a ne povlastica bogatih. Zalagao se za obrazovanje najširih slojeva naroda i napadao ekonomska i politička shvatanja utilitarista. Djela: o umjetnosti - "Moderni slikari", "Kamenje Venecije", "Dvije staze", o društvenim i ekonomskim problemima "Do posljednjeg", "Sezam i ljiljani", "Krošnja divlje masline", "Munera Pulveris".

1828. - Rođen francuski pisac Žil Vern, autor naučno-fantastičkih romana s predviđanjima, od kojih su mnoga ostvarena. Napisao je 57 romana i mnogi su poslužili kao scenariji za filmove. Djela: romani "Put oko svijeta za 80 dana", "20.000 milja pod morem", "Put na Mjesec", "Put u središte Zemlje", "Carev glasnik", "Pet nedjelja u balonu".

1834. - Rođen ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, otac moderne hemije, koji se među najistaknutije naučnike svih vremena uvrstio otkrićem opšteg zakona o periodičnosti hemijskih svojstava, prema kojem su osobine hemijskih elemenata periodično zavisne od njihove atomske težine. Na osnovu tog zakona formulisao je "Periodični sistem elemenata" koji mu je omogućio da predvidi svojstva niza kasnije otkrivenih elemenata. "Periodični sistem elemenata" postao je osnova moderne nauke o strukturi materije. NJegova knjiga "Osnovi hemije" prevedena je na mnoge jezike, a u oko 500 radova obrađivao je sva područja hemije, pitanja fizike, mineralogije, filozofije, pedagogije, čak i slikarstva. Proučavao je razvoj industrije u Rusiji, naročito uglja, nafte i metala, prvi je preporučio podzemnu gasifikaciju uglja i hemijsku preradu nafte.

1861. - Južne članice SAD - Alabama, Florida, DŽordžija, Luizijana, Misisipi i Teksas odvojile su se od Unije i osnovale Konfederaciju država Amerike. Te države su se protivile oslobađanju crnih robova, ali i sve jačem ekonomskom uticaju industrijski razvijenog Sjevera. Konfederaciji su se kasnije priključili Arkanzas, Sjeverna Karolina, Virdžinija i Tenesi. To je izazvalo američki Građanski rat, završen 1865. kapitulacijom južnih država.

1878. - Rođen jevrejski pisac i filozof Martin Buber, koji je najviše bio zaokupljen književnim i filozofskim nasljeđem hasidizma, vjerske sekte osiromašenih i obespravljenih Jevreja nastale u Poljskoj početkom 18. vijeka. Napisao je i više značajnih djela o istoriji jevrejske kulture. Pisao je na njemačkom jeziku i za pripovijetke je uzimao motive iz folklora poljskih Jevreja. S Francom Rozencvajgom je na savremeni njemački jezik preveo "Stari zavjet". Pred nacistima je 1938. pobjegao iz rodne Austrije u Palestinu i postao jedan od prvih profesora Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu. Zalagao se za zajedničku jevrejsko-arapsku državu. Djela: "Priče rabi Nahmana", "Ja i ti", "Hasidske priče", "Gog i Magog", "Slike o dobru i zlu", "Mojsije", "Susreti".

1894. - Rođen američki filmski režiser King Volis Vidor, čiji nijemi film "Gomila" filmska kritika smatra jednim od remek-djela svjetske kinematografije. Veliki uspjeh postigao je i filmom "Haleluja," u kome su glavne uloge igrali crnci. Ostali filmovi: "Velika parada", "Hljeb naš nasušni", "Citadela", "Dvoboj na suncu", "Rat i mir".

1904. - Japan bez objave rata napao rusku flotu u Port Arturu, čime je počeo rusko-japanski rat. Rusija je gubila bitku za bitkom, a pomorski poraz kod Cušime, revolucija u Rusiji i pritisak Velike Britanije, SAD i Francuske, primorali su je da 1905. mirom u Portsmautu preda Japanu južnu polovinu poluostrva Sahalin i Port Artur s okolinom i prihvati da južna Mandžurija i Koreja potpadnu pod uticaj Japana.

1920. - Rođena američka filmska glumica DŽulija DŽin Mildred Frensis Tarner, poznata kao Lana Tarner, jedna od najsjajnijih zvijezda Holivuda pedesetih godina 20. vijeka. Filmovi: "Oni neće zaboraviti", "LJubav je snašla Endija Hardija", "Dr DŽekil i mr Hajd", "Poštar uvijek zvoni dva puta", "Kas Timberlan", "Gradić Pejton", "Imitacija života", "LJubav ima mnogo lica", "Monsunske kiše".

1921. - Umro ruski revolucionar i geograf plemićkog porijekla Petar Aleksejevič Kropotkin, teoretičar anarhizma i protivnik marksizma. Naučni rad je napustio 1871. i od tada je veći dio života proveo u zapadnoj Evropi, gdje je takođe proganjan. Djela: "Uzajamna pomoć", "Velika francuska revolucija", "Zapisi revolucionara".

1924. - Gasna komora prvi put upotrijebljena za izvršenje smrtne kazne prilikom pogubljenja Gija DŽona u američkoj državi Nevada.

1925. - Rođen američki filmski glumac DŽon Uler Lemon Treći, poznat kao DŽek Lemon, podjednako sjajan u dramskim i komičnim ulogama. Filmovi: "Mister Roberts" /nagrada "Oskar"/, "Neki to vole vruće", "Apartman", "Spasite tigra" /nagrada "Oskar"/, "Zatočenik Druge avenije", "Naslovna strana", "Kineski sindrom", "Nestao".

1931. - Rođen američki filmski glumac DŽejms Bajron, poznat kao DŽejms Din, simbol uznemirene i pobunjene mladosti poslije Drugog svjetskog rata, čiji je tragičan kraj u automobilskoj nesreći 1955. u 24. godini doprinio da preraste u svojevrstan mit. Filmovi: "Istočno od raja", "Buntovnik bez razloga", "Div".

1935. - Umro njemački slikar i grafičar Maks Liberman, najznačajniji predstavnik njemačkog impresionizma. U početku je realistički obrađivao sentimentalne žanr-scene, a kasnije se priklonio nazorima francuskih impresionista, što je posebno uočljivo u slikama pejzaža.

1937. - Trupe generala Fransiska Franka u Španskom građanskom ratu, uz pomoć 15.000 vojnika fašističke Italije, zauzele Malagu.

1942. - U manastiru Ostrog skupština crnogorskih i bokeljskih patriota je u Drugom svjetskom ratu pozvala sve rodoljube na jedinstvo u oružanoj borbi protiv fašističkih okupatora, bez obzira na ranije političke i partijske podjele.

1943. - Sovjetska armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila grad Kursk, koji su Nijemci okupirali 1941.

1955. - Sovjetski premijer Georgij Maljenkov prinuđen da podnese ostavku, a na položaju predsjednika vlade naslijedio ga je Nikolaj Bulganjin.

1963. - Predsjednik Iraka general Abdul Karim Kasem svrgnut državnim udarom i strijeljan, a novi šef države postao je pukovnik Abdul Salem Muhamad Aref.

1975. - Sovjetski i američki kosmonauti počeli zajedničke pripreme za letove "Sojuz-Apolo".

1984. - U Sarajevu otvorene 14. zimske Olimpijske igre - prve u Jugoslaviji, na kojima su učestvovali sportisti 49 država, najviše do tada u istoriji zimskih igara.

1989. - U blizini atlantskih ostrva Azori pao američki putnički avion s italijanskim turistima i poginulo je svih 144 putnika i članova posade.

1993. - Poslije sudara s vojnim avionom "suhoj" blizu Teherana srušio se iranski putnički avion "tupoljev" i u nesreći su poginula sva 132 putnika i članova posade, pilot i kopilot vojnog aviona.

1997. - U Tirani, glavnom gradu Albanije, policija pribjegla sili nad hiljadama demonstranata protiv vlade koja je omogućila poslovanje privatnih štedionica prema "piramidalnoj šemi", čiji je slom odnio životne ušteđevine desetina hiljada Albanaca.

2001. - SRJ dobila status posmatrača u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji /WTO/, čime je zvanično započeo proces prijema SRJ u punopravno članstvo ove organizacije.

2006. - Masovni protesti muslimana zbog objavljivanja karikatura proroka Muhameda u danskoj štampi - u Sarajevu demonstranti spalili zastave Norveške i Danske.