211. - Umro rimski car Lucije Septimije Sever Pertinaks, osnivač dinastije Severa, koji je ograničio vlast Senata, umjesto kojeg je "Carski savjet" počeo da izdaje zakone. Oslanjao se isključivo na armiju i tako utro put tzv. vojničkom despotizmu poslije njegove smrti, kada je vojska samovoljno postavljala, zbacivala i ubijala careve, sve do stupanja na prijesto 285. cara Gaja Dioklecijana.

1746. - Rođen poljski nacionalni junak Tadeuš Andžej Bonaventura Košćuško, američki general, učesnik Američkog rata za nezavisnost i ađutant Džordža Vašingtona, kasnije prvog predsjednika SAD. Po povratku u Poljsku podigao je ustanak protiv Rusa, ali je njegova vojska poražena u oktobru 1794. u bici kod Macjejovica, a on ranjen i zarobljen. Pušten je na slobodu 1796. pod uslovom da se odrekne akcija protiv Rusije, poslije čega je otišao u izbjeglištvo i 1817. je umro u Švajcarskoj.

1783. - Velika Britanija u Parizu potpisala sporazum o priznanju SAD, čime je okončan osmogodišnji britansko-američki rat, poznat kao Američki rat za nezavisnost.

1789. - Za prvog predsjednika SAD izabran Džordž Vašington, koji je u ratu za nezavisnost od Velike Britanije od 1775. do 1783. komandovao vojskom kolonista. Bio je predsjednik osam godina (dva mandata), ali se povukao razočaran 1797. i odbio da se treći put kandiduje za šefa države.

1881. - Rođen ruski vojskovođa i političar Kliment Jefremovič Vorošilov, maršal SSSR, učesnik revolucije 1905. i Oktobarske revolucije 1917. U građanskom ratu od 1918. do 1920. uspješno je vodio operacije protiv bjelogardejaca i stranih intervencionističkih trupa, a od 1925. do 1940. bio je sovjetski ministar odbrane. U Drugom svjetskom ratu komandovao je jedinicama Sjeverozapadnog pravca i Lenjingradskog fronta. Od 1946. do 1953. bio je zamjenik sovjetskog premijera, a potom, poslije smrti komunističkog diktatora Josifa Staljina, do 1960. predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta.

1889. - Rođen srpski istoričar Viktor Novak, profesor Zagrebačkog, potom Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti i osnivač Istorijskog instituta Akademije, koji je naučno dokazao čudovišne razmjere ustaškog genocida nad Srbima i zločinačku ulogu Rimokatoličke crkve tokom Drugog svjetskog rata. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a latinski jezik i pomoćne istorijske nauke specijalizovao je u Vatikanskoj školi u Rimu. Na Beogradskom univerzitetu je od 1924. do 1959. predavao latinsku paleografiju, diplomatsku i istorijsku metodiku s filozofijom. U Drugom svjetskom ratu je hapšen i zatvaran u Banjički logor. Objavio je veliki broj rasprava i studija iz istorije jugoslovenskih naroda i istorije književnosti. U kapitalnom djelu "Magnum krimen", objavljenom ubrzo poslije Drugog svjetskog rata, dokumentovao je zločin genocida ustaškog marionetskog režima nad Srbima u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Služeći se neoborivom dokumentacionom građom, razotkrio je ogromnu zločinačku ulogu Vatikana i rimokatoličkog klera, uključujući zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, ne samo u nasilnom prekrštavanju Srba nego i u neposrednom potpomaganju genocida, čak direktnom učešću rimokatoličkih sveštenika u zločinima, što je izazvalo gnjev Rimokatoličke crkve. "Magnum krimen" je potom decenijama bio na prećutnoj "crnoj listi" zbog uticaja Rimokatoličke crkve na režim Josipa Broza Tita i sistematskog zataškavanja zločina nad Srbima. Bio je veoma aktivan i u muzičkom životu kao predsjednik Prvog beogradskog pjevačkog društva i inicijator osnivanja Južnoslovenskog pjevačkog saveza u Beogradu i Sveslovenskog pjevačkog saveza u Pragu. Ostala djela: "Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva", "Latinska paleografija", "Vatikan i Jugoslavija", "Skriptura Beneventana", "Evangeliarijum spalatense", "Masarik i Jugosloveni", "Iz rimske književnosti", "Sveslovenska misao", "Dva antipoda", "Franjo Rački", "Valtazar Bogišić i Franjo Rački", "Nikola Vulić, naučnik i čovek", "Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda".

1897. - Rođen njemački političar i ekonomista Ludvig Erhard, zapadnonjemački kancelar od 1963. do 1966, glavni arhitekta privrednog oporavka i uspona Zapadne NJemačke poslije Drugog svjetskog rata.

1899. - Na Filipinima izbila pobuna protiv SAD, koje su odbile da daju nezavisnost toj bivšoj španskoj koloniji. U vrijeme špansko-američkog rata vođa filipinskog revolucionarnog pokreta general Emilio Aginaldo je 12. jula 1898, uz podršku Vašingtona, proglasio nezavisnost, što su SAD ignorisale kad im je Španija prepustila tu pacifičku ostrvsku zemlju sporazumom u Parizu u decembru 1898. Filipini su stekli nezavisnost tek 1946.

1900. - Rođen francuski pisac Žak Anri Mari Prever, nazvan "pjesnik Pariza". Počeo je pod uticajem nadrealista, ali je vremenom izgradio originalan izraz jednostavne i sažete forme. NJegovu poeziju karakterišu revolt, mladalački cinizam, ismijevanje autoriteta. Napisao je više poetskih scenarija, možda najljepših u francuskoj kinematografiji, za filmove režisera Marsela Karnea "Obala u magli", "Hotel Sjever", "Dan se rađa", "Ljubavnici iz Verone", "Djeca raja", "Vrata noći". Djela: zbirke pjesama "Riječi", "Veliki proljećni bal", "Kiša i lijepo vrijeme".

1901. - Umro srpski advokat, novinar i pisac Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austro-Ugarskoj, borac za liberalne reforme i nepomirljivi protivnik klerikalizma. Bio je pokretač i vodeća ličnost Ujedinjene omladine srpske, potom osnivač i vođa Srpske narodne slobodoumne stranke. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, Modri i Požunu (Bratislava), a Pravni fakultet u Beču, gdje je doktorirao 1854. Već na studijama imao je značajnu ulogu među panslavističkom omladinom. Prvi put je izabran za poslanika Srpskog crkvenog sabora 1864, a za poslanika u Hrvatskom i Ugarskom saboru 1865. Kao istaknuti srpski nacionalista 1870. je osuđen na godinu dana zatvora, a 1876. ponovo je uhapšen i poslije godinu i po dana u istražnom zatvoru osuđen na pet godina robije za veleizdaju. Mada se posvetio političkoj borbi, pisao je i pjesme - najznačajnija je "Spasova noć", a najpoznatija "Već se srpska zastava svuda vije javno". Literarni rad počeo je slobodarskim stihovima u časopisu "Slavjanka", čiji je bio urednik i izdavač. Bio je prvi urednik lista "Zastava", koji je okupljao najbolje srpske pisce i javne radnike tog doba.

1902. - Rođen američki pilot Čarls Ogastas Lindberg, koji je prvi preletio Atlantski okean. Avionom "Duh Sent Luisa" u maju 1927. je za 33 časa i 32 minuta preletio 5.856 kilometara od NJujorka do Pariza. Bio je to pravi podvig, jer tada nije bilo ni radara ni sigurnih radio-veza. Poslije otmice i ubistva njegovog sina Čarlsa 1932. u SAD je donesen tzv. Lindbergov zakon, kojim je za otmicu predviđena smrtna kazna. Poslije dolaska na vlast u NJemačkoj Adolfa Hitlera javno je ispoljavao simpatije za nacizam i protivio se ulasku SAD u Drugi svjetski rat protiv Sila osovine.

1904. - Japanska ratna mornarica blokirala rusku dalekoistočnu luku Port Artur, što je bio uvod u rusko-japanski rat, koji je četiri dana kasnije počeo Japan bez objave rata.

1908. - Rođen srpski slikar Predrag - Peđa Milosavljević, član Srpske akademije nauka i umetnosti, istaknuti predstavnik intimizma u srpskom slikarstvu. Studirao je prava u Subotici, a zatim bio u diplomatskoj službi u Parizu, Madridu, Londonu. Međunarodnu reputaciju stekao je 1937. na izložbi u Parizu, na kojoj je dobio "Gran pri". Napisao je eseje "Između trube i tišine" i dramu "Zopir".

1927. - Umro srpski vojskovođa Janko Vukotić, divizijar crnogorske i general jugoslovenske vojske, jedan od najvećih vojskovođa u Balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu. Kao načelnik štaba crnogorske Vrhovne komande komandovao je 1915. Sandžačkom vojskom, čijih je 6.500 boraca u ključnoj bici kod Mojkovca spriječilo 53. i 62. diviziju austrougarske armije sa 20.000 vojnika i neuporedivo nadmoćnijom artiljerijom da udare u bok srbijanskih trupa koje su se povlačile ka Albaniji. U Prvom balkanskom ratu 1912. i 1913. komandovao je Istočnim odredom crnogorske vojske, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Crnogorskom divizijom u sastavu srpske vojske.

1930. - Rođen srpski pisac Borislav Pekić, jedan od najvećih u srpskoj literaturi, romansijer sa izrazitim smislom za suptilno nijansiranje, psihološku i sociološku analizu, prožetu ironičnim odnosom prema svijetu. Zbog pripadnosti ilegalnoj organizaciji Savezne demokratske omladine Jugoslavije, poslije Drugog svjetskog rata je proveo nekoliko godina na robiji. Jedan je od osnivača Demokratske stranke 1989, prve opozicione partije poslije poluvjekovne komunističke vlasti u Srbiji. Djela: romani "Vreme čuda", "Hodočašće Arsenija NJegovana", "Uspenje i sunovrat Ikara Gulbekijana", "Kako upokojiti vampira", "Zlatno runo", "Atlantida", "Novi Jerusalim", "Argonauti", "Pisma iz tuđine", "Godine koje su pojeli skakavci", "Besnilo", drame "Kako zabaviti gospodina Martina", "Na ludom belom kamenu", scenario za film "Dan četrnaesti".

1938. - Pripremajući se za rat, Adolf Hitler preuzeo resor ministra rata nacističke NJemačke, a za šefa diplomatije imenovao je Joahima fon Ribentropa.

1940. - Sovjetske trupe probile front u Kareliji u sovjetsko-finskom ratu, započetom u novembru 1939. Finci su u početku imali uspjeha, ali je rat poslije prodora u Kareliju okončan porazom Finske. Mirovnim ugovorom potpisanim 12. marta 1940. u Moskvi sovjetsko-finska granica je ispravljena na štetu Finske. U ratu je poginulo 48.000 sovjetskih i 32.000 finskih vojnika.

1945. - Sovjetski vođa Josif Visarionovič Staljin, predsjednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil otpočeli u Jalti na Krimu osmodnevne razgovore o uređenju svijeta poslije Drugog svjetskog rata. Postigli su saglasnost o formiranju UN, razoružanju NJemačke i njenoj podjeli na okupacione zone, iskorjenjivanju nacizma i izvođenju ratnih zločinaca pred sud. Sporazumjeli su se i da se nova jugoslovenska vlada sastavi na osnovu sporazuma predsjednika Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije Josipa Broza Tita i predsjednika izbjegličke kraljevske vlade u Londonu hrvatskog političara Ivana Šubašića.

1946. - Predsjednik srpske vlade u okupiranoj Srbiji u Drugom svjetskom ratu general Milan Nedić, prema zvaničnoj verziji, izvršio samoubistvo tokom istražnog postupka. Prije rata je bio načelnik Generalštaba i ministar vojske i mornarice i u vrijeme invazije nacističke NJemačke je komandovao Trećom grupom armija. NJegova uloga u vrijeme okupacije kontroverzna je u srpskoj istoriografiji. Jedni smatraju da je bio izdajnik u službi okupatora, a drugi u njemu vide tragičnu figuru, čovjeka koji je svjesno žrtvovao ugled preuzevši funkciju šefa vlade u okupiranoj zemlji kako bi koliko-toliko ublažio tragediju srpskog naroda, uključujući pružanje utočišta onima koji su umakli od ustaškog noža u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

1948. - Cejlon (sadašnja Šri Lanka) dobio samoupravu u okviru Britanskog komonvelta.

1961. - U Angoli oslobodilački pokret počeo borbu protiv portugalskih kolonijalista, na šta je režim u Lisabonu odgovorio oštrom represijom. Angola je stekla nezavisnost 1975.

1966. - Prilikom pada japanskog putničkog aviona "boing 727" u Tokijski zaliv poginula 133 putnika i članova posade.

1972. - Velika Britanija i devet drugih zemalja priznalo Istočni Pakistan kao nezavisnu državu Bangladeš.

1974. - Grenada stekla nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta.

1976. - U Gvatemali u zemljotresu poginulo 23.000 ljudi, a milion i po je ostalo bez krova nad glavom.

1976. - Glavni grad Mozambika Lorenso Markeš preimenovan u Maputo.

1978. - Džunijus Džajavordene preuzeo dužnost prvog predsjednika Šri Lanke.

1980. - Umro srpski slikar Stojan Aralica, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, majstor s izrazitim osjećanjem za boju. Poslije studija u Minhenu, Rimu i Parizu proputovao je Španiju, sjevernu Afriku i Italiju i dugo je živio u Parizu, a od 1948. u Beogradu. Najčešće je slikao predjele i mrtvu prirodu, u početku pod uticajem minhenske škole i pariske škole Andrea Lota, da bi potom izgradio stil na iskustvima postimpresionizma, stvarajući slike koje odlikuju naglašeno osjećanje za boju i prozračna atmosfera. U posljednjoj fazi se približio lirskoj apstrakciji.

1989. - U oružanoj pobuni oboren diktator Paragvaja Alfredo Stresner, koji je vladao 35 godina, duže od bilo koga u 20. vijeku u nekoj od južnameričkih država. U pobuni je poginulo više od 300 ljudi, mahom vojnika. Predsjednik Paragvaja je postao general Andres Rodriges.

1989. - Ruski istoričar Roj Medvedev procijenio da je pod Staljinovom vlašću u SSSR uhapšeno, ubijeno ili na drugi način izloženo represiji 40 miliona ljudi.

1990. - U napadu iz zasjede na autobus s izraelskim turistima islamski teroristi u Egiptu ubili devet turista i dva egipatska policajca i ranili 20 ljudi.

1992. - Trupe lojalne predsjedniku Venecuele Karlosu Andresu Peresu ugušile pokušaj vojnog udara.

1994. - Savjet bezbjednosti UN osudio vojno prisustvo Hrvatske u BiH, upozoravajući je da će preduzeti oštre mjere ukoliko hrvatske trupe ne budu povučene sa tih područja.

1995. - Kardinal Vinko Puljić optužio muslimanske vlasti da su uništile katoličku biskupiju u bivšoj BiH i da su od Sarajeva napravili najveći koncentracioni logor za Hrvate.

1995. - Čečenski islamski separatisti u blizini Groznog prvi put uspjeli da protivavionskom raketom obore jedan ruski borbeni avion - "Su-25".

1997. - U sudaru dva vojna izraelska helikoptera poginula 73 vojnika.

1998. - U zemljotresu koji je pogodio oblast Rustaka u sjevernoj avganistanskoj provinciji Tahar poginulo najmanje 4.500 ljudi.

2004. - U Kembridžu osnovana društvena mreža "Fejsbuk". U decembru 2005. godine imala oko 5,5 miliona korisnika, a u junu 2017. oko dvije milijarde korisnika.