1452. - Rođen Leonardo da Vinči (na fotografiji), italijanski slikar, vajar i graditelj. Leonardo je bio jedan od najistaknutijih umova renesanse koji je spojio srednjovjekovno enciklopedijsko znanje sa egzaktnom modernom metodom opažanja. Slikarstvo je učio kod Verokija, naslikavši na njegovom "Krštenju Hristovom" anđela koji kleči. Slijedile su zatim: nedovršene kompozicije "Poklonjenje kraljeva" i "Sveti Jeronim", slike "Bogorodica u pećini" i zidna slika "Posljednja večera", prvo monumentalno djelo visoke renesanse, u kome su savršeno povezani likovi u pokretu, s izrazom dramatskog uzbuđenja. Leonardovom firentinskom razdoblju pripada portret "Mona Lize Đokonde", a u drugom, milanskom periodu nastale su slike "Sveta Ana s Bogorodicom i Isusom" i "Sveti Jovan Krstitelj". Od Leonardovih vajarskih radova nije sačuvan nijedan, pa se o njihovom izgledu može suditi samo po crtežima i studijama. Kao graditelj, Leonardo je izvodio inženjerske, regulacione i fortifikacione radove i stvarao urbanističke osnove i planove za idealne gradove budućnosti. Područje njegovih naučnih istraživanja obuhvata još i matematiku, fiziku, mehaniku i anatomiju, a u nauci o umjetnosti glavno djelo mu je "Traktat o slikarstvu", koje sadrži njegova zapažanja, zaključke i pouke o slikanju.

1764. - Umrla Žana Antoaneta Poason, poznata kao madam de Pompadur, izuzetno uticajna ljubavnica francuskog kralja Luja Petnaestog. Od 1754. je snažno uticala na državnu politiku i navela je kralja da uđe u sedmogodišnji rat u kojem je Francuska izgubila kolonijalno carstvo, ali je doprinijela usponu francuske kulture, pomažući enciklopediste, filozofe i umjetnike. Prije nego što je umrla 1764. uticala je na kralja da u Francuskoj ukine rimokatolički jezuitski red.

1765. - Umro ruski naučnik Mihail Vasiljevič Lomonosov, enciklopedista svjetskog glasa i tvorac epohalnih otkrića u prirodnim naukama. Studirao je u Rusiji, NJemačkoj i Holandiji. NJegovo obrazovanje i naučna djelatnost bili su raznoliki: od klasičnih jezika do astronomije i tehnike. Pokrenuo je naučnu oblast fizičke hemije, stvorio teoriju o stalnosti sastava hemijskih jedinjenja i teoriju svjetlosti i sagorijevanja, koja je bila ispred nauke njegovog vremena. Objasnio je prirodu polarne svjetlosti i plovećih ledenih bregova. Znatno je reformisao rusku nauku i napisao prvu gramatiku ruskog jezika.

1843. - Rođen američki pisac Henri DŽejms, tanan i prodoran psiholog, koji je u realističkom maniru precizno analizirao običaje, postupke i navike američkog i evropskog društva, uvijek u potrazi za moralnim vrijednostima. Brižljivo je gradio kompoziciju djela, težeći umjetničkom savršenstvu, pri čemu se držao principa jedinstva i ekonomije sredstava, ali mu je stilski izraz povremeno oskudijevao u jasnoći. Pred kraj života 1915. je postao britanski državljanin. Djela: romani "Roderik Hadson", "Amerikanac", "Dejdži Miler", "Portret jedne lejdi", "Tragična muza", "Bostonci", "Golubija krila", "Ambasadori", "Zlatna djela".

1865. - Umro američki državnik Abraham Linkoln, dan poslije atentata u vašingtonskom pozorištu "Ford teatre", gdje je na njega pucao jedan glumac koga su potplatili bogataši s juga SAD, pristalice poraženih država Konfederacije u tek okončanom Američkom građanskom ratu. Prije izbora za predsjednika SAD 1860. bio je zemljoradnik, drvosječa, lađarski momak, upravnik pošte, advokat, kongresmen. Pripadao je Republikanskoj partiji, stranci industrijske buržoazije koja je bila za ukidanje ropstva. Od 1861. do 1865. je ratovao protiv južnih država SAD, u kojima su vlasnici plantaža željeli da zadrže crnačko ropstvo kako bi imali besplatnu radnu snagu.

1888. Umro engleski pisac i književni kritičar Metju Arnold, značajan estetičar, profesor poezije u Oksfordu, koji je s gledišta klasične književnosti žestoko osporavao varvarstvo, filistarstvo i provincijalizam engleske literature 19. vijeka. Djela: zbirke "Pjesme", "Nove pjesme", eseji "Kultura i anarhija", "Književnost i dogma", "Kritički eseji".

1912. - Na prvom putovanju iz Velike Britanije u SAD u ledeni brijeg u sjevernom Atlantiku je velikom brzinom naletio tada najveći i najluksuzniji putnički brod "Titanik" i "nepotopivi brod", kakvim je smatran, potonuo je za samo dva časa i 20 minuta. Od 2.224 putnika i člana posade poginulo je 1.523.

1912. - Rođen korejski diktator Kim Sung Ju, poznat kao Kim Il Sung, koji je neograničenom ličnom vlašću upravljao Sjevernom Korejom od osnivanja te zemlje 1948. do smrti 1994. Smrću "velikog vođe", kako su ga podanici zvanično oslovljavali, okončana je najduža apsolutistička vladavina u 20. vijeku.

1923. - Inzulin, koji je otkrio kanadski ljekar Frederik Grant Banting, postao dostupan pacijentima oboljelim od dotad neizlječive šećerne bolesti.

1941. - Vlada Jugoslavije, s kraljem Petrom Drugim Krađorđevićem, u Drugom svjetskom ratu napustila zemlju, odletjevši u London sa improvizovanog aerodroma u Nikšiću.

1945. - Britanske trupe u Drugom svjetskom ratu oslobodile njemački koncentracioni logor Bergen-Belzen.

1949. - Umro američki filmski glumac Volas Biri, koji se proslavio ulogama priprostih ljudi, pijanica, kauboja, kopača zlata, boksera. Igrao je u oko 250 filmova. Filmovi: "Grand hotel", "Viva Vilja", "Večera u osam", "Šampion" ("Oskar"), "Čovjek iz Dakote", "Zlato iz Singapura".

1968. - Dva sovjetska satelita bez ljudske posade "Kosmom 212" i "Kosmos 213" spojena u orbiti oko zemlje.

1974. - U Nigeru predsjednika Hamani Diorija, koji je vladao od sticanja nezavisnosti zemlje 1960, zbacio komandant armije pukovnik Sejni Kunče.

1979. - U zemljotresu na Crnogoskom primorju poginulo više od sto ljudi, oko 600 povrijeđeno, a više od 80.000 ostalo bez krova.

1980. - Umro francuski filozof i pisac Žan Pol Sartr, jedan od tvoraca filozofije egzistencijalizma, koji je 1964. odbio Nobelovu nagradu za književnost. Tematizovao je ideju individualne slobode, izbora i egzistencijalnog projekta, stanovište o neizbježnosti angažovanja i odgovornosti pisca i čovjeka, egzistencijalnu psihoanalizu. Nastojao je da stvori sintezu egzistencijalizma i marksizma, a u književnosti koncept "angažvane literature". Djela: filozfski spisi "Biće i ništa", "Imaginarno", "Egzistencijalizam je humanizam", "Kritika dijalektičnog uma", romani "Mučnina", "Putevi slobode", drame "Prljave ruke", "Nesahranjeni mrtvaci", "Đavo i gospod bog", "Iza zatvorenih vrata", "Bludnica dostojna poštovanja", "Zatočenici iz Altone", eseji "O Bodleru", "Šta je književnost", autobiografija "Riječi".

1986. - Ratno vazduhoplovstvo SAD bombardovalo Tripoli i Bengazi, deset dana poslije eksplozije u diskoteci u Berlinu u kojoj su poginula dva američka vojnika, za šta je Vašington okrivio Libiju. U bombardovanju je poginuo 41 Libijac, uključujući djevojčicu koju je usvojio predsjednik Libije Moamer el Gadafi.

1989. - Umro kineski političar Hu Jaobang, šef Komunističke partije Kine od 1981. do januara 1987, kad je smijenjen pod optužbom da je dopustio prodor ideja "buržoaskog liberalizma". Na dan njegove smrti studenti u Pekingu i Šangaju ispunili su ulice da bi izrazili žalost, što je označilo početak velikih protesta okončanih krvoprolićem početkom juna 1989. na centralnom pekinškom trgu Tjenanmen.

1989. - Prilikom rušenja tribine na stadionu engleskog fudbalskog kluba "Šefild" poginulo 108 i povrijeđeno više od 200 ljudi, zato što su na već krcat stadion puštene nove hiljade navijača.

1990. - Umrla švedska glumica Greta Garbo, najpopularnija zvijezda svjetskog filma. Spontana i veoma inteligentna, bila je simbol ženstvenosti i igrala je od 1921. do 1941. kad se povukla. Filmovi: "Poljubac", "Mata Hari", "Ana Kristi", "Kraljica Kristina", "Ana Karenjina", "Dama s kamelijama", "Marija Valevska".

1994. - Vojska Republike Srpske kod Goražda pogodila francuski avion "etander" koji je, teško oštećen, uspio da se vrati na nosač aviona "Klemanso" u Jadranu. Avioni NATO pakta su 10. aprila 1994. počeli bombardovanje vojnih i civilnih srpskih ciljeva kod Goražda.

1997. - U požaru koji je zahvatio šatorsko naselje muslimanskih hodočasnika blizu Meke u Saudijskoj Arabiji poginule 343 osobe.

1998. - Umro bivši kambodžanski maoistički diktator Pol Pot, jedan od najsurovijih vođa u istoriji, tokom čije je vladavine Kambodžom za nepune četiri godine pobijeno između milion i dva miliona ljudi. Predvodeći gerilsku armiju "Crvenih Kmera", porazio je proamerički režim generala Lon Nola u aprilu 1975. ili "nulte godine", kako su je označili novi vlastodršci. "Brat broj jedan", kako su ga nazivale pristalice, odmah je silom potpuno ispraznio prijestonicu Pnom Pen i ostale gradove, otjeravši u radne logore širom zemlje čak i bolesne iz kreveta, stare, žene i djecu. U tim mučilištima, poznatim kao "polja smrti", ljudi su svakodnevno masovno likvidirani ili umirali od gladi i bolesti sve do pred kraj decembra 1978. kad je maoistički režim "Crvenih Kmera" zbačen vijetnamskom okupacijom Kambodže.

2000. - U selu Bijelo Polje, kod Peći, Albanci spalili i buldožerima sravnili 250 srpskih kuća.

2002. - Pad "boinga 767" aviokompanije "Er Čajna" sa 166 putnika i članova posade u blizini južnokorejskog grada Pusan - što je bio prvi udes neke letjelice tog kineskog prevoznika za 47 godina - preživjelo 38 ljudi.

2005. - U požaru koji je izbio u centru Pariza u jednom hotelu namijenjenom mahom imigrantima, život su izgubile 24 osobe, od kojih desetoro dece, a povrijeđeno je oko 50. Ovo je bio prvi požar u nizu koji će uslijediti u Parizu narednih mjeseci u zgradama naseljenim imigrantima: 26. avgusta - 17 mrtvih, 30. avgusta - sedam mrtvih, 3. septembra - 18 mrtvih.

2013. - U bombaškom napadu na Bostonski maraton poginulo pet osoba, a povrijeđeno ukupno 280. Iza napada su stajali ekstremisti čečenskog porijekla.