641. - Kineska princeza Ven Čeng udala se za vladara Tibeta, na osnovu čega je kasnije Kina polagala pravo na suverenitet nad tom južnom planinskom provincijom.

1507. - Kao najamnik kralja od Navare poginuo italijanski general Čezare Bordžija, zbačeni vojvoda od Romanje, vanbračni sin pape Aleksandra Šestog. Pošto je 1492. izabran za poglavara Rimokatoličke crkve, Aleksandar Šesti ga je postavio za nadbiskupa Venecije, potom za kardinala, ali je Čezare napustio visoki sveštenički čin oženivši se sestrom kralja od Navare. Uz pomoć francuskih trupa i očevu podršku poslije tri vojna pohoda od 1499. do 1502. slomio je otpor feudalnih dinasta italijanske pokrajine Romanja. U djelu "Vladalac" Nikolo Makijaveli ga je veličao, tvrdeći da samo vladar s takvom bezobzirnošću može da ujedini Italiju. Poslije smrti Aleksandra Šestog 1502. Čezare je morao da napusti Romanju, uhapšen je, ali je pobjegao i našao utočište kod kralja od Navare.

1832. - Rođen engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot, protiv koga je 1880, dok je upravljao jednim engleskim lendlordstvom u Irskoj, primijenjen nenasilni otpor odbijanjem saradnje. Takav vid otpora je kasnije nazvan - prema njegovom prezimenu - bojkot.

1848. - U Beču izbile velike studentske demonstracije protiv policijsko-apsolutističkog režima kancelara Klemensa Meterniha i ubrzo je planula revolucija koja je potresla temelje Austrije.

1854. - Velika Britanija i Francuska u Krimskom ratu priskočile u pomoć Otomanskom carstvu, zaključivši s njim savez protiv Rusije.

1856. - Rođen srpski vojvoda Stepan - Stepa Stepanović, jedan od najistaknutijih vojskovođa u dva balkanska i u Prvom svjetskom ratu. U Cerskoj bici u avgustu 1914. Druga armija pod njegovom komandom je razbila austrougarske trupe, za šta je dobio čin vojvode, a na Solunskom frontu u septembru 1918. Druga armija je, napadajući na glavnom pravcu, u sadejstvu s Prvom armijom, probila neprijateljsku odbranu, potom izbila na bugarsku granicu i prinudila Bugarsku na kapitulaciju. Poslije završene Artiljerijske škole u Beogradu, u srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878. je iskazao veliku ličnu hrabrost i umješnost u komandovanju. Učestvovao je i u srpsko-bugarskom ratu 1885, a nekoliko godina kasnije je postao profesor istorije na Vojnoj akademiji u Beogradu i pomoćnik načelnika Glavnog generalštaba. U generalski čin je unaprijeđen 1907. i postavljen za komandanta Šumadijske divizije, 1908. je postao ministar vojske, zatim komandant Drinske, pa Moravske divizije i od 1911. do 1912. ponovo ministar vojske. U Prvom balkanskom ratu je komandovao Drugom armijom u Kumanovskoj bici, poslije čega je krajem 1912. i početkom 1913. učestvovao u opsadi i zauzimanju Jedrena. U Drugom balkanskom ratu uspješno je s Drugom armijom odbranio pravac dolinom Nišave prema Pirotu. U početku Prvog svjetskog rata je, zamjenjujući načelnika štaba Vrhovne komande vojvodu Radomira Putnika, uspješno proveo mobilizaciju i koncentraciju srpske vojske, a poslije Cerske bitke, u septembru 1914. njegova Druga armija je upornom odbranom osujetila austrougarsku Petu armiju da forsira Drinu. Potom su u Kolubarskoj bici u drugoj polovini novembra 1914. snage pod njegovom komandom vodile teške borbe u području Lazarevca i spriječile austougarske trupe da s juga obuhvate srpsku vojsku i potom u decembarskoj kontraofanzivi učestvovale u izbacivanju austrougarske vojske iz Srbije. Prilikom povlačenja srpske vojske krajem 1915. i početkom 1916. uspio je da s Drugom armijom, u sadejstvu s Timočkom vojskom, uspori napredovanje bugarske Prve armije.

1863. - Rođen italijanski pisac i političar Gabrijele Danuncio, predstavnik estetizma, koji je najdublji trag u literaturi ostavio pjesničkim zbirkama "Rajska poema" i "Alkiona". U politici je bio izraziti predstavnik italijanskog iredentizma, preteče fašizma. Ostala djela: romani "Slast", "Uljez", "Oganj", drame "Mrtvi grad", "Frančeska da Rimini", "Joriova kći", "Đokonda".

1868. - S pravopisa Vuka Karadžića skinuta zabrana i od tada je u Srbiji svako mogao da piše kao što govori. Rješenje o tome je na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića potpisao ministar prosvjete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka. Konačnu pobjedu svog pravopisa Karadžić nije doživio.

1880. - Rođen srpski pisac Vladislav Petković - Dis, jedan od najtalentovanijih pjesnika srpske književnosti. Poslije završene gimnazije bio je učitelj u selu Prliti, potom carinski činovnik u Beogradu, ali je najmanje bio sklon činovničkom redu - živio je boemskim životom. S piscem Simom Pandurovićem, jednim od osnivača srpske moderne, uređivao je časopis "Književna nedelja". Prvi svjetski rat ga je odveo u tuđinu, a utopio se u moru kod grčkog ostrva Krf 1917. kad je njemačka podmornica torpedovala brod kojim se iz Francuske vraćao u otadžbinu. Lirika mu je autentična, veoma senzibilna i fluidna, muzikalna u ritmu i emocijama, okrenuta unutrašnjem životu, maštanju i halucinacijama. NJegov pesimizam iskazuje viziju smrti, zloslutnosti i dubok lični bol. Djela: zbirke pjesama "Utopljene duše", "Mi čekamo cara".

1881. - Rođen turski državnik Mustafa Kemal, poznat kao Kemal Ataturk, otac moderne Tuske, pod čijim je vođstvom 1922. zbačen posljednji sultan Muhamed Šesti, a 1923. proglašena republika, na čelu s njim - kao predsjednikom. Premijer je postao 2. maja 1920. i tokom 18 godina vladavine odlučnim reformama je dramatično izmijenio lik zemlje. Proklamovao je jednakost svih građana, provodio agrarnu reformu, donio savremene zakone, reformisao jezik i pravopis, ukinuo kalifat, odvojio crkvu od države, zabranio nošenje fesa, zara i feredže, dao izborno pravo ženama. U spoljnoj politici je napustio panislamističke ekspanzionističke planove. Jedan je od tvoraca Balkanskog saveza 1934.

1890. - Rođen ruski baletski igrač i koreograf Vladimir Fomič Nižinski, možda najveći u istoriji baleta, čija je igračka karijera trajala samo četiri godine, jer je 1917. obolio od neizlječive duševne bolesti. NJegove kreacije niko nije nadmašio, a skokovi u baletu "San o ruži" su, zbog neuobičajene visine i ljepote, ušli u legendu kao nedosegnut ideal.

1907. - Prilikom eksplozije ratnog broda "Jena" u francuskoj luci Tulon poginulo najmanje 118 ljudi.

1913. - Kanbera postala prijestonica Australije.

1914. - Umro američki inženjer DŽordž Vestinghaus, pronalazač vazdušne kočnice za lokomotive i tramvaje. Razvio je i sistem željezničkih signala i izgradio je turbine za hidroelektranu na Nijagarinim vodopadima, za koju je projekat izradio srpski pronalazač Nikola Tesla i s koje je obezbijeđen prenos električne energije na daljinu, zahvaljujući primjeni Teslinog pronalaska obrtnih magnetnih polja. Osnovao je 1886. "Vestinghaus ilektrik korporejšn".

1922. - Rođen američki pisac Žan Luj Keruak, poznat kao DŽek Keruak, najpoznatiji romansijer bitničkog pokreta američkih književnika pedesetih godina 20. vijeka, kojem je i dao ime. Najčešće teme njegovih romana su seks, droga, misticizam, brzina, kult uživanja i traženje Boga. Djela: romani "Na putu", "Podzemljaši", "Doktor Saks", "Magi Kasidi", "Anđeli pustoši", "Bog Sar", "Satira u Parizu", knjige pjesama "Meksiko Siti bluz", himna - "Bože, moli se za mene", "Razbacane pjesme", putopis "Usamljeni putnik", filozofski traktat "Svete knjige zlatne vječnosti".

1925. - Umro kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen, otac moderne Kine i njen prvi predsjednik od 1911. do 1912. Revolucionarnu borbu za rušenje monarhije i demokratsku republiku počeo je 1894, a 1905. je osnovao Saveznu ligu iz koje je 1912. nastala stranka Kuomintang. Pod rukovodstvom Suna i Savezne lige 1911. je izbila buržoaska revolucija kojom je zbačena kineska mandžurska dinastiju Chin. Za predsjednika Južne Kine, koja je postala nezavisna republika, izabran je 1917. Prvi kongres Kuomintanga 1924. je prihvatio Sunova programska načela: za nacionalno oslobođenje je potreban savez sa SSSR-om, demokratija nije mogućna bez saradnje s komunistima i blagostanje naroda je nezamislivo bez poboljšanja života najbrojnijih slojeva - radnika i seljaka. Poslije njegove smrti tu politiku je napustilo vođstvo Kuomintanga koje je preuzelo desno krilo Čang Kaj Šeka.

1930. - Vođa borbe za nezavisnost Indije Mahatma Gandi otpočeo kampanju građanske neposlušnosti protiv britanske kolonijalne uprave i njene namjere da uspostavi monopol u proizvodnji soli.

1935. - Umro srpski fizičar, elektrotehničar i pronalazač Mihailo Pupin, naučnik svjetskog glasa. Iz rodnog Idvora u Banatu je 1874, poslije školovanja u Pančevu i Pragu, otišao u SAD gdje je završio Kolumbija univerzitet u NJujorku na kojem je potom bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsjednik Instituta radio-inženjera. Električni rezonator pomoću kojeg je preko istog provodnika mogućan istovremeni prenos vijesti na različitim talasnim dužinama bio je prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka. Najvećim otkrićem - samoindukcionim kalemovima /"Pupinovi kalemovi"/ omogućio je prenos telefonskih razgovora na veliku daljinu. Takođe je otkrio sekundarne radijacije rendgenskih zraka, elektromagnetske detektore, napisao je univerzitetski udžbenik termodinamike. Za naučni rad je 1920. odlikovan Edisonovom medaljom, a za knjigu o svom životu "Imigrant to Inventor", kod nas prevedenu pod naslovom "Od pašnjaka do naučenjaka", 1924. je dobio Pulicerovu nagradu. NJegovo ime nose fizičke laboratorije Kolumbija univerziteta.

1938. - NJemačke trupe ušle u Austriju, a Adolf Hitler je dva dana potom objavio da je Austrija postala dio Trećeg rajha, što su zapadne sile posmatrale skrštenih ruku, nastojeći da na svaki način izbjegnu rat s nacistima.

1940. - Poslije poraza u "zimskom ratu", započetom sovjetskom invazijom krajem 1939, Finska potpisala mirovni ugovor kojim se odrekla Karelijske prevlake i grada Viborg na istoku zemlje.

1945. - NJemačka Jevrejka Ana Frank u 15. godini života ubijena u njemačkom nacističkom logoru Bergen-Belzen. NJen dnevnik je postao simbol stradanja Jevreja u Drugom svjetskom ratu, u kojem su Nijemci planski istrebljivali taj narod u NJemačkoj i svim okupiranim zemljama Evrope. NJena porodica je poslije dolaska nacista na vlast u NJemačkoj 1933. izbjegla u holandski grad Amsterdam, gdje je od 1942. živjela u tajnom skrovištu, ali ih je 1944. otkrio Gestapo. Ubijena je u martu 1945. u nacističkom logoru Bergen-Belzen. Rat je preživio jedino Anin otac. Poslije Drugog svjetskog rata pronađen je i 1947. objavljen njen potresni dnevnik, pisan tokom dvije godine u skrovištu.

1946. - Rođena američka glumica i pjevačica Lajza Mineli, čije su osnovne glumačke vrline - ogromna energija i sugestivnost. Karijeru je počela pjevajući u noćnim klubovima i glumeći u njujorškim pozorištima na Brodveju. Filmovi: "Kabare" /nagrada "Oskar"/, "Nasrtljiva djevojka", "Kaži da me voliš", "Srećna Ledi", "Tišina, smejemo se", "NJujork, NJujork", "Artur".

1947. - Predsjednik SAD Hari Truman u Kongresu proklamovao doktrinu o pomoći zemljama ugroženim od komunizma /"Trumanova doktrina"/. Prva sredstva su data Grčkoj i Turskoj.

1964. - Umro srpski slikar Jovan Bijelić, član Srpske akademije nauka, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih stvaralaca između dva svjetska rata. Studirao je u Sarajevu, Krakovu, Parizu i Pragu. Scenograf /potom i šef slikarske radionice/ Narodnog pozorišta u Beogradu, u kojem je živio do smrti, postao je 1919. Slikao je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i kompozicije. Prošao je nekoliko faza u kojima je izražen uticaj kubizma u skulpturskoj koncepciji čvrsto modelovane forme i škrtosti palete, a potom je pod uticajem fovizma stvarao koloritna djela izuzetne sočnosti i čulne ekspresije. U posljednjoj fazi rastvarao je predmet uznemirenim potezima boje. Imao je privatnu školu iz koje je izašlo niz slikara. Djela: "Portret devojke", "Kupačica", "Jajce", "Kći umetnikova", "Dvorište", "Ženski akt", "Sarajevo", "Portret starice".

1966. - Parlament lišio Ahmeda Sukarna svih zvanja, uključujući titulu predsjednika Indonezije, a general Suharto je postao vršilac dužnosti šefa države.

1968. - Ostrvo Mauricijus u Indijskom okeanu, britanska kolonija od 1810, postalo nezavisna članica Britanskog komonvelta. Istog dana 1992. Mauricijus je proglašen republikom, prekinuvši tako i simbolične veze s britanskom krunom.

1971. - Premijer Hafez al Asad referendumom izabran za predsjednika Sirije.

1978. - Partije ljevice, prvi put u istoriji Francuske, dobile apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora.

1984. - U Velikoj Britaniji počeo generalni štrajk rudara.

1988. - Vlada Južne Afrike zabranila opozicionu grupu koju je predvodio anglikanski nadbiskup Dezmond Tutu, uz tvrdnju da je ona "prijetnja javnoj bezbjednosti".

1992. - U indijskom gradu Bombaj u seriji eksplozija koje su podmetnuli islamski teroristi poginulo više od 300 ljudi. Indija je za eksplozije optužila islamskog susjeda Pakistan, ali je Islamabad odbacio te tvrdnje.

1993. - Na godišnjicu masakra, islamski teroristi u Bombaju izazvali novu seriju eksplozija, od kojih je poginulo najmanje 200 ljudi, a oko 1.100 je povrijeđeno.

1994. - Engleska anglikanska crkva rukopoložila 32 žene za sveštenike, prekinuvši tako 460 godina dugu dominaciju muškaraca.

1999. - Poljska, Češka i Mađarska postale prve članice bivšeg Varšavskog pakta koje su se pridružile NATO paktu.

1999. - Umro američki violinista jevrejskog porijekla Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinista 20. vijeka. Počeo je da svira u petoj godini i svjetsku karijeru je napravio već kao "čudo od djeteta" - njegovu interpretaciju "Violinskog koncerta" Feliksa Mendelsona, kojom se u sedmoj godini predstavio publici na koncertu u San Francisku, muzička kritika je ocijenila kao senzacionalnu. Osnovao je 1963. "Školu Jehudi Menjuhina" za muzički nadarenu djecu.

2003. - Premijer Zoran Đinđić ubijen u atentatu ispred zgrade Vlade Srbije.

2004. - Srpske vlasti na Merdarama, administrativnom prelazu Kosova i Srbije, predale UNMIK-u posmrtne ostatke 45 osoba ekshumiranih iz masovne grobnice u Batajnici