44. p. n. e. - Rimskog vojskovođu, pisca i državnika Gaja Julija Cezara na dan martovskih ida u Senatu ubili republikanski zavjerenici. Namjera im je bila da time spasu republiku, ali to nisu uspjeli. U građanskom ratu su potom izginule vođe zavjere - Junije Brut i Parmenzije Kasije, a vlast je 31. godine prije nove ere prigrabio unuk Cezarove sestre Olivije - Oktavijan Avgust i zaveo monarhiju. Cezar je u početku bio pristalica stranke populista - rimskih republikanskih demokrata, uz čiju je pomoć 68. godine prije nove ere počeo da se penje ljestvicama moći, postavši kvestor, zatim edil, pretor i prokonzul u Španiji. Ambiciozan i bezobziran, okrenuo je leđa populistima i 60. p. n. e. je sklopio Prvi trijumvirat o podjeli vlasti s Gnejem Pompejem Velikim i Likinijem Krasom. Vojnički se proslavio osvajanjem Velike Galije od 58. do 52. p. n. e. Poslije Krasove smrti ušao je s vojskom u Italiju i, prešavši rječicu Rubikon, rekao: "Kocka je bačena". Potukao je snage Pompeja 48. p. n. e. u bici kod Farsale u Tesaliji, a kad je pobijedio i pontijskog kralja Farnaka, Senatu je poslao lakonski izvještaj "Veni, vidi, vici" /" Dođoh, vidjeh, pobijedih"/. U Egiptu je pomogao kraljici Kleopatri Sedmoj - ljubavnici koja mu je rodila sina Kajsariona - da se vrati na prijesto, a po povratku u Rim prisvojio je doživotnu diktatorsku vlast. Iz Egipta je doveo grčkog astronoma Sosigena koji mu je pomogao da reformiše računanje vremena i sačini kalendar nazvan Julijanski. Dosta je pisao i bio izvrstan stilista, ali su izgubljene njegove pjesme i gramatički spis "O analogiji". Ostala djela: "Komentari o građanskom ratu" u tri knjige, "Komentari o galskom ratu" u sedam knjiga.

1776. - Kongres SAD donio odluku o ukidanju zavisnosti od britanske krune.

1815. - Rođen srpski slikar i pisac Dimitrije Avramović, jedan od začetnika romantizma u srpskom slikarstvu. Studirao je na Umjetničkoj akademiji u Beču, gdje je izradio odličan portret Vuka Stefanovića Karadžića. Ukrasio je zidove i ikonostas Saborne crkve u Beogradu, crkve u Topoli, manastira u Vrdniku, portretisao je kneza Mihaila Obrenovića, mitropolita Petra, Simu Milutinovića - Sarajliju. U Svetoj Gori je, prema nalogu Državnog savjeta, prepisivao povelje srpskih vladara i kopirao živopise i po povratku je objavio djelo "Sveta Gora sa strane vjere, hudožestva i povjesnice", kojim je stekao velike zasluge za srpsku istorijsku nauku.

1824. - Rođen srpski pisac Branko Radičević, lirski pjesnik mladosti, ljubavi i patriotskog zanosa. Kao oduševljeni pristalica jezičke reforme Vuka Karadžića, prvi je počeo da pjeva na narodnom jeziku i u duhu srpske narodne poezije. Pjesničkim slobodama označio je prodor u novu epohu. Pjesme su mu pune vedrine, vitalnosti, vragolanske žudnje i uživanja u prirodi, ali je u nekima predosjetio sopstvenu ranu smrt. Školovao se u Zemunu, Sremskim Karlovcima, Temišvaru i Beču, gdje je studirao prava i medicinu i ušao u najuži krug Karadžićevih pristalica i prijatelja. Najljepše dane mladosti proveo je u Sremskim Karlovcima, čije su ljepote, posebno uzvišenje Stražilovo, bile njegova lirska inspiracija. U poemi "Đački rastanak" opjevao je Sremske Karlovce i đačke radosti, a dubinu i misaonost je iskazao u pjesmi "Tuga i opomena", a u satiričnoj pjesmi "Put" ismijao je protivnike Karadžićeve reforme. Umro je u Beču 1853, a kasnije su mu kosti prenesene na Stražilovo.

1848. - Tri dana poslije masovnih demonstracija u prijestonici Austrije - Beču, Mađarsku zahvatilo revolucionarno vrenje upereno protiv Habsburške monarhije.

1867. - Bečki dvor, zbog stalne krize koja je potresala Austriju od revolucionarne 1848, odustao od unitarne države i od tada se austrijsko carstvo naziva Austro-Ugarska ili dvojna monarhija, u okviru koje su vlast i teritoriju podijelile Austrija i Mađarska. Budimpešta je od Beča preuzela resore spoljnih poslova, finansija i odbrane.

1883. - Beograd dobio prvu "telefonsku štaciju", sedam godina poslije pronalaska telefona, a prvi telefonski razgovor su vodili ministar vojni i kapetan palilulske žandarmerijske stanice. Koncesije za uvođenje telefona u Srbiji dobio je 1882. Panta Mihajlović, prijatelj Nikole Tesle.

1886. - Rođen ruski revolucionar Sergej Mironovič Kostrikov, poznat kao Sergej Mironovič Kirov, čije je ubistvo u Lenjingradu 1934. sovjetski diktator Josif Staljin iskoristio kao povod da otpočne masovne čistke. Boljševik je postao 1904. i kao profesionalni revolucionar je učestvovao u revolucijama 1905. i u Februarskoj i Oktobarskoj revoluciji 1917. Šef Komunističke partije Azerbejdžana postao je 1921, a 1926. sekretar Lenjingradske oblasne partijske organizacije. Poslije ubistva Kirova, tada člana Politbiroa i sekretara Centralnog komiteta sovjetske Komunističke partije, Staljin je započeo talas čistki i do 1938. je fizički likvidirao većinu starih revolucionara, učesnika i vođa Oktobarske revolucije.

1898. - Umro engleski inženjer Henri Besemer, koji je 1855. pronašao postupak prerade sirovog gvožđa u čelik, nazvan "Besemerov postupak". Čeličana koju je 1859. podigao u Šefildu i sada proizvodi čelik.

1900. - Rođen srpski biolog Milutin Radovanović, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Proučavao je uporednu anatomiju i herpetologiju i proces specijacije, planinskim jezerima i na ostrvima Jadranskog mora. Djela: "Istorija razvitka životinjskog svijeta i čovjeka", "Vodozemci i gmizavci naše zemlje".

1907. - U Finskoj u parlament prvi put izabrane žene.

1916. - Predsjednik SAD Vudro Vilson poslao u Meksiko 12.000 vojnika pod komandom generala Džona Peršinga da uhvate meksičkog revolucionara Panča Vilju, ali je ekspedicija okončana neuspjehom.

1917. - Boljševici prinudili na abdikaciju ruskog cara Nikolaja Drugog, koji je prijesto ponudio bratu, velikom vojvodi Mihailu, ali se on sutradan, pod pritiskom boljševika, odrekao krune, čime je poslije tri vijeka okončana vladavina dinastije Romanov. Cara Nikolaja Drugog, sve članove njegove porodice i poslugu, boljševici su, na osnovu naredbe vođe Oktobarske revolucije Vladimira Lenjina, likvidirali i potom iskasapili u Jekaterinburgu u julu 1918.

1922. - Egipatski sultan uzeo titulu kralja kao Fahd Prvi.

1937. - Prva centralna banka krvi za njeno čuvanje zamrzavanjem radi transfuzije osnovana u čikaškoj bolnici "Kuk kantri".

1939. - Trupe nacističke Njemačke ušle u Prag i okupirale Češku, a sutradan je Slovačka, prema direktivi Adolfa Hitlera, proglašena "nezavisnom državom", čime je ostvaren njegov plan za pokoravanje Čehoslovačke. Pod prijetnjom okrutnog napada i uništenja Praga, predsjednik Emil Haha je u Berlinu potpisao akt o predaji zemlje Trećem rajhu. Po ulasku Nijemaca u Prag Hitler je slavodobitno izjavio: "Čehoslovačka više ne postoji". Francuska i Velika Britanija nisu učinile ništa da spasu nezavisnost te zemlje, koju su nekoliko mjeseci prije toga garantovale u Minhenu.

1957. - Umro srpski političar jevrejskog porijekla Moša Pijade, predsjednik Skupštine FNRJ, slikar i novinar. Umro je u Parizu, na povratku iz Velike Britanije, gdje je predvodio jugoslovensku parlamentarnu delegaciju. Slikarstvo je učio u Beogradu, Minhenu i Parizu. Poslije Prvog svjetskog rata je pristupio Komunističkoj partiji Jugoslavije, a 1921. je postao član njenog Izvršnog biroa. Zbog štampanja ilegalnog organa Centralnog komiteta KPJ "Komunist" 1925. je osuđen na 20 godina robije. Tokom tamnovanja je preveo "Kapital", "Bedu filozofije" i "Manifest komunističke partije" Karla Marksa. U početku Narodnooslobodilačke borbe 1941. bio je partijski rukovodilac u Crnoj Gori i taj period istorija nije potpuno osvijetlila, posebno njegovu ulogu u likvidacijama političkih protivnika. Od decembra 1941. bio je u Vrhovnom štabu. Izradio je 1942. prve propise o radu narodnooslobodilačkih odbora. Na Drugom zasjedanju AVNOJ-a krajem novembra 1943. u Jajcu bio je potpredsjednik Predsjedništva, a 5. novembra je u tom gradu osnovao Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije - Tanjug.

1983. - Umrla engleska spisateljica Rebeka Vest, koja je poslije boravka u Jugoslaviji 1937. i 1941. napisala opsežno putopisno-istorijsko djelo "Crno jagnje i sivi soko". Junaci njenih djela su izuzetne ličnosti koje se suprotstavljaju destruktivnim nagonima. Bavila se i novinarstvom i posebno su poznati njeni izvještaji s Nirnberškog procesa njemačkim i austrijskim ratnim zločincima poslije Drugog svjetskog rata. Ostala djela: romani "Vojnikov povratak", "Sudija", "Harijet Hjum", "Opori glas", "Trska koja misli", studije o veleizdaji "Značenje izdaje", "Voz baruta".

1990. - Mihail Gorbačov izabran za - pokazalo se - posljednjeg predsjednika SSSR. Kao jedini kandidat za taj položaj dobio je 59,2 odsto glasova u Kongresu deputata.

1990. - U Iraku obješen dopisnik britanskog lista "Opserver" Farzad Bazoft zbog navodne špijunske aktivnosti, uprkos apelima širom svijeta režimu u Bagdadu da mu poštedi život.

1991. - Umro srpski pisac Miodrag Bulatović, pripovjedač osobenog stila, koji je u srpsku literaturu unio do tada nepoznatu eruptivnu snagu, oslobođenu ideoloških i socrealističkih stega. Na zgražanje književnih i političkih pravovjernika, na svjetlo dana je iznio tamnu stranu života - nastrano, zloćudno i opako. U otadžbini je dugo prećutkivan, pogotovo poslije izjave jednom stranom listu da je Josip Broz "bjen bronze", što ima dvosmisleno značenje: lice opaljeno suncem, ali i metalno lice vlastodršca. Maštovito je kombinovao folkloristički sočne likove iz rodnog Bijelog Polja s modernom proznom fakturom i smjelim orgijastičnim tretiranjem erotike i senzualnosti. Pažnju čitalaca, ali i ideoloških čistunaca privukao je već prvom zbirkom pripovijedaka "Đavoli dolaze", objavljenom 1955. Jedan je od najprevođenijih srpskih pisaca. Ostala djela: romani "Crveni petao leti prema nebu", "Heroj na magarcu", "Rat je bio bolji", "Ljudi sa četiri prsta", "Peti prst", "Gulo, gulo", novele "Vuk i zvono", drama "Godo je došao".

1991. - Umro srpski filozof Veljko Korać, profesor Filozofskog fakultetu u Beogradu, na čiju je inicijativu osnovana Katedra za sociologiju. Zaslužan je za povratak izvornom razumijevanju učenja Karla Marksa kod nas i nedogmatski pristup marksizmu. Djela: "Erazmo Roterdamski", "Marks i savremena sociologija", "Marksovo 'vatanje čovjeka, istorije i društva", "Filozofija i njena istorija", "Istorija društvenih teorija".

1991. - Predsjednik Predsjedništva SFRJ i predstavnik Srbije u tom tijelu Borisav Jović dao ostavku, jer je Predsjedništvo odbilo da objavi vanredno stanje u zemlji, suočenoj s otvorenom pobunom secesionista i opasnošću krvavog rasparčavanja Jugoslavije.

1993. - Izraelski premijer Jicak Rabin poslije sastanka s predsjednikom SAD Bilom Klintonom izrazio spremnost na kompromis sa Sirijom tako što će ovoj zemlji, u zamjenu za mirovni ugovor, predati dio Golanske visoravni.

1996. - Njemačke vlasti izdale nalog za hapšenje iranskog obavještajnog ministra Alija Falahijana zbog umiješanosti u ubistvo kurdskih izbjeglih vođa 1992. u Berlinu.

1997. - U Zairu pobunjenici zauzeli Kisangani, treći po veličini grad u zemlji, posljednje uporište vladinih snaga na istoku Zaira.

2001. - Izbili žestoki sukobi između makedonskih snaga bezbjednosti i albanskih terorista u Tetovu. Makedonski ministar odbrane Ljuben Paunovski upozorio međunarodnu zajednicu da Makedoniji prijeti rat zbog eskalacije sukoba na granici prema Kosovu.

2003. - Hu Đintao /60/ izabran za novog predsjednika Kine, umjesto Đijanga Cemina /76/.

2006. - Ruski parlament pozvao na pokretanje međunarodne istrage o smrti bivšeg predsjednika Jugoslavije i Srbije Slobodana Miloševića i na okončanje rada Haškog suda.

2007. - Na Klinici za torokalnu hirurgiju Kliničkog centra u Banjaluci prvi put na ovim prostorima uspješno izvršena operacija "ehinokoka" srca.