Na današnji dan

121. - Rođen rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije, koji je tokom vladavine od 161. do 180. godine suzbio germansku invaziju na Rimsko carstvo. Njegove bilješke na grčkom jeziku, vođene na ratnim pohodima u Evropi i Aziji, filozofska introspekcija i razmišljanja o etici, objavljena posmrtno u 12 knjiga pod naslovom "Samom sebi", vijekovima su bile jedno od najčitanijih štiva. Jedan je od najznačajnijih predstavnika poznog stoičkog eklekticizma i moralnom samoanalizom mnogo je uticao na potomstvo. Upamćen je i po izuzetnoj skromnosti i čestitosti, krajnje neuobičajenim za vladara.

1452. - Rođen italijanski slikar, vajar, arhitekta, inženjer, pronalazač i mislilac Leonardo da Vinči, jedan od najvećih umova renesanse, koji je spojio srednjovjekovno enciklopedijsko znanje sa egzaktnom modernom metodom opažanja. U Francusku je prešao 1516, gdje je 1519. umro. Izradio je relativno malo slika, od kojih su najznačajnije "Mona Liza", "Bogorodica u pećini", "Sveta Ana", "Tajna večera". Uradio je veliki broj crteža, a mnoge njegove freske su oštećene zato što je eksperimentisao bojama. Nije se interesovao samo za ljudsko tijelo i prirodu nego i za psihologiju: u "Tajnoj večeri" je metodski prostudirao i nijansirano izrazio karakter svake ličnosti, a u "Mona Lizi" je tražio misteriju unutrašnjeg života. Prvi je unio atmosferu u slike i pomoću svijetlo-tamnog modelisanja dao toplinu kože i mekotu tijela. Nijedno njegovo vajarsko djelo nije sačuvano, a arhitektonske zamisli su ostale u projektu. Živo su ga privlačile i prirodne nauke - fizika, astronomija, hemija. Projektovao je i sprave za letenje. Napisao je "Traktat o slikarstvu".

1532. - Turska vojska, napredujući ka Beču, pod komandom sultana Sulejmana Drugog, upala je u Mađarsku.

1573. - Rođena francuska kraljica italijanskog porijekla Marija de Mediči, koja je poslije smrti kralja Anrija Četvrtog - 1610. upravljala zemljom kao regentkinja uz sina Luja Trinaestog. Pokušavala je da suzbije samovolju visokog plemstva, a kad nije uspjela da nađe oslonac u parlamentu, raspustila ga je 1614, poslije čega se skupština nije sastajala do Francuske revolucije 1789. Tek je kardinal Arman Žan Rišelje, prvi ministar od 1624, suzbio težnje plemstva i ojačao kraljev apsolutizam, ali je onemogućio i njen upliv na državne poslove.

1607. - Kapetan Džon Smit u Kejp Henri u Virdžiniji doveo prve koloniste, koji će osnovati prvo stalno britansko naselje u Americi.

1711. - Rođen škotski filozof, ekonomista i istoričar Dejvid Hjum, koji je kritikom vjerodostojnosti metafizike, odnosno preispitivanjem principa kauzaliteta, uzdigao empirističko filozofsko mišljenje u Engleskoj. Dao je značajan podsticaj kritičkoj filozofiji Imanuela Kanta i uticao na pozitivizam i logičko-empirističku filozofiju. Prethodnik je klasičnih engleskih ekonomista i tvorac kvantitativne teorije novca. Djela: "Rasprava o ljudskoj prirodi", "Moralni, politički i literarni ogledi", "Filozofski ogled o ljudskom razumu", "Političke rasprave", "Istraživanje principa morala", "Istorija Engleske", "Moj život".

1798. - Rođen francuski slikar Ežen Delakroa, glavni predstavnik romantizma, izvrstan kolorista, sklon litetarnim i egzotičnim sižeima, koji je stvorio djela velikog temperamenta i dramatičnosti. Ilustrovao je "Fausta" Johana Volfganga Getea i napisao "Dnevnik" u kojem je izložio zapažanja o umjetnosti. Djela: "Danteova barka", "Ulazak krstaša u Carigrad", "Na barikadama 28. jula 1830.", "Pokolj na Hiosu", "Smrt Sardanapala".

1812. - Rođen njemački industrijalac Alfred Krup, nazvan "kralj topova", pod čijom je upravom metalurški koncern "Krup" 1847. počeo da proizvodi teške topove. Fabrike "Krup" su u oba svjetska rata proizvodile teško naoružanje za njemačku vojsku.

1828. - Rusija objavila rat Otomanskom carstvu radi podrške borbi Grčke za nezavisnost.

1865. - Džon Vilkis But, ubica predsjednika SAD Abrahama Linkolna, ubijen je u pucnjavi s federalnim vojnicima, 11 dana poslije Linkolnove smrti.

1889. - Rođen austrijski filozof Ludvig Vitgenštajn, zaslužan što je problematika jezika, značenja i smisla iskaza dobila posebno mjesto u filozofiji. Djela: "Filozofska istraživanja", "Plava i smeđa knjiga", "Napomene o osnovama matematike", "Filozofske napomene".

1894. - Rođen njemački ratni zločinac Rudolf Hes, zamjenik nacističkog vođe Adolfa Hitlera, koji je u maju 1941, navodno na svoju ruku, avionom odletio u Škotsku, namjeravajući da kod britanske vlade izdejstvuje separatan mir s Njemačkom. Njegov prijedlog nije prihvaćen i kraj Drugog svjetskog rata je dočekao kao zarobljenik u Velikoj Britaniji. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen je za ratne zločine na doživotnu robiju. U avgustu 1987. objesio se u ćeliji zatvora "Špandau" pomoću električnog kabla.

1904. - Umro matematičar Dimitrije Nešić, profesor matematike na Velikoj školi u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije i ministar prosvjete. Napisao je više udžbenika i uveo metarske mjere u Srbiji.

1910. - Rođen pisac Mehmed Meša Selimović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od najvećih srpskih književnika 20. vijeka. Kako je sam otkrio, potomak je srpske porodice Vujović. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i do Drugog svjetskog rata bio je profesor u gimnaziji u rodnoj Tuzli. Po izlasku iz ustaškog logora 1943. pridružio se partizanima, a poslije rata bio je direktor drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, umjetnički direktor "Bosna-filma" i glavni urednik sarajevskog Izdavačkog preduzeća "Svjetlost". Zbog progona kojem su ga podvrgli bosanski političari prešao je u Beograd i tu ostao do smrti - 1982. godine. Roman "Derviš i smrt", jedan od najznačajnijih u srpskoj literaturi, odlikuje se osobenošću tretiranja teme, gustinom opservacije čovjekovog života u tragičnim okolnostima, refleksijama o ljudskoj egzistenciji i - kao i druga njegova djela - unutrašnjim čarom pripovijedanja. Ostala djela: romani "Tišine", "Tvrđava", "Magla i mjesečina", "Krug", zbirke pripovijedaka "Prva četa", "Tuđa zemlja", "Djevojka crvene kose", studija "Za i protiv Vuka", eseji "Pisci, mišljenja, razgovori", memoarska proza "Sjećanja", nekoliko filmskih scenarija.

1915. - Italija tajno potpisala Londonski ugovor s Velikom Britanijom, Rusijom i Francuskom i prešla u Prvom svjetskom ratu na stranu sila Antante, koje su joj obećale Tirol, Trst, Goricu, Istru, dijelove Dalmacije i Albanije i Dodekaneska ostrva u Egejskom moru.

1931. - Umro srpski glumac i reditelj Milorad Gavrilović, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najdarovitijih i najobrazovanijih glumaca svog vremena. Znatno je uticao na stil igre u smjeru prirodnog govora i ponašanja na sceni.

1937. - Njemački avioni, koje je Fransisku Franku poslao Adolf Hitler, u Španskom građanskom ratu razorili gradić Gerniku u Baskiji i usmrtili stotine civila. Španski slikar Pablo Pikaso ovjekovječio je stradanje Gernike na istoimenoj slici.

1942. - U najvećoj nesreći u istoriji rudarstva, u kineskom rudniku uglja u Benksiju, tada pod okupacijom Japana, poginulo je 1.540 ljudi.

1954. - U Ženevi počela konferencija o Indokini, čime je okončana francuska dominacija u tom dijelu svijeta. SAD nisu prihvatile rezultate skupa, pa je juna 1954. diktator Ngo Din Dijem, uz podršku SAD, postao premijer Južnog Vijetnama.

1962. - Američkom raketom iz Kejp Kanaverala lansiran prvi britanski satelit - "Arijel Prvi".

1964. - Tanganjika, Zanzibar i Pemba osnovale Ujedinjenu Republiku Tanganjike i Zanzibara, koja je 29. oktobra 1964. nazvana Tanzanija.

1966. - U erupciji vulkana Kelud, na indonezijskom ostrvu Java, poginulo najmanje hiljadu ljudi.

1984. - Umro američki džez muzičar afričkog porijekla Vilijam - Kaunt Bejzi, kompozitor i vođa orkestra. Osnovao je 1937. orkestar sa vrhunskim muzičarima - uključujući pjevačicu Bili Holidej i trubača Baka Klejtona - koji je ubrzo stekao slavu najboljeg sving-orkestra u svijetu.

1986. - U sovjetskoj atomskoj elektrani u Černobilju eksplodirao četvrti reaktor, izazvavši najtežu mirnodopsku nuklearnu katastrofu, poslije koje je hiljade ljudi umrlo od posljedica zračenja, a radioaktivni oblak je prekrio znatan dio Evrope.

1994. - Prilikom pada tajvanskog putničkog aviona "erbas A300-600" u blizini aerodroma kod japanskog grada Nagoje poginulo je svih 264 putnika i članova posade.

1994. - U Južnoj Africi počeli prvi izbori, na kojima su učestvovali i crnci i bijelci.

1999. - U Albaniji se srušio američki helikopter AH- 64 tipa "apač".

2004. - Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, kojima se reguliše zastupljenost nacionalnih manjina u organima lokalne vlasti i omogućava plaćeno političko oglašavanje u predizbornoj kampanji.

2005. - Paragvajski pisac Roa Bastos, jedna od centralnih ličnosti u latinoameričkoj književnosti, preminuo je u 88. godini. Za knjigu "Ja, vrhovni" /1974/ dobio je Servantesovu nagradu /1989/.

2007. - Ruski predsjednik Vladimir Putin suspendovao obaveze Rusije iz Sporazuma o konvencionalnim snagama u Evropi zbog američkog plana o postavljanju raketnog štita u zemljama istočne Evrope.

2011. - Čileanski pjesnik Gonzalo Rohas premiuo u 94. godini u Santjagu. Među njegovim najpoznatijim djelima su knjige poezije "Nesreća čoveka" /1948/, "Protiv smrti" /1964/ i "Tama" /1967/. Rohas je 2003. dobio najveće književno priznanje na španskom govornom području, nagradu "Servantes". Dobitnik je više nagrada za književnost, uključujući i čileansku Nacionalnu nagradu za književnost, Nagradu kraljice Sofije za Iberijsko-američko pjesništvo, meksičku Oktavio Paz nagradu.