Rožendan Džek Londona

G Sort ascending Događaj
2010.
U razornom zemljotresu koji je pogodio Haiti poginulo više od 200.000 ljudi, oko 300.000 povrijeđeno, a preko milion ljudi ostalo je bez kuća.
2008.
U helikopterskoj nesreći u Makedoniji poginuli vojnici koji su se vraćali iz misije u BiH.
1991.
Kongres SAD odobrio predsjedniku Džordžu Bušu da vojnom silom izbaci iračku armiju iz Kuvajta.
1976.
Umrla engleska spisateljica Agata Kristi, autor mnogih detektivskih romana. Djela: "Ubistvo Rodžera Ajkrofta", "Leš u sarkofagu", "Ubistvo u Orijent-ekspresu", "Deset malih crnaca", "Vašar zločina", "Nikotin", "Tajna zamka Čimniz", "Tajna sedam brojčanika", "Otvorenih karata", "Ubistvo u Mesopotamiji".
1932.
Heti Karavaj, demokrata iz Arkanzasa, postala prva žena izabrana u Senat SAD.
1899.
Rođen švajcarski biohemičar Paul Herman Miler, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1948, koji je otkrio insekticid DDT.
1878.
Rođen mađarski pisac Ferenc Molnar, tvorac publicističkog stila u mađarskoj literaturi, koji je romanom "Junaci Pavlove ulice" stvorio klasično djelo omladinske književnosti. U pozorišnim komadima iskazao je izuzetnu tehniku i duhovitost. Ostala djela: drame i komedije "Liliom", "Vuk", "Gardist", "Crveni mlin", "Čudo među brdima", "Labud", "Olimpija", "Igra u dvorcu".
1876.
Rođen italijanski kompozitor njemačkog porijekla Ermano Volf - Ferari, obnovitelj italijanske komične opere, koji je komponovao uglavnom prema komedijama italijanskog pisca Karla Goldonija. Komponovao je i instrumentalne kompozicije i kantate. Djela: opere "Četiri grubijana", "Radoznale žene", "Škola za očeve", "Suzanina tajna".
1876.
Rođen američki pisac Džon Grifit, poznat kao Džek London, jedan od najčitanijih u prvoj polovini 20. vijeka. Bavio se različitim zanimanjima: od raznosača novina do kopača zlata i ratnog dopisnika iz rusko-japanskog rata. Naporan rad, novčane nedaće i alkohol proizveli su nervno rastrojstvo i samoubistvo u 40. godini. Napisao je oko 50 pripovijedaka i romana. Djela: "Zov divljine", "Bijeli očnjak", "Gvozdena peta" /proročka vizija fašizma/, "Martin Idn", "Ljudi sa ponora", "Zlato", "Kralj alkohol", "Džeri ostrvljanin", "Morski vuk", "Mjesečeva dolina", "Priče s južnih mora".
1852.
Rođen francuski maršal Žozef Žak Sezer Žofr, tvorac ratnog plana Francuske u Prvom svjetskom ratu i pobjednik odsudne bitke na Marni 1914. Krajem 1916. smijenjen je s položaja glavnokomandujućeg francuskih armija zbog neuspjeha u operacijama 1915. i 1916. godine.
1829.
Umro njemački pisac Fridrih fon Šlegel, najznačajniji teoretičar njemačkog romantizma i jedan od prvih evropskih modernista. Sa bratom Augustom Vilhelmom Šlegelom uređivao je glavni romantičarski časopis "Aneteum". Osim radova o antičkoj književnosti, eseja, pjesama i pripovijedaka, pisao je aforizme. Djela: roman "Lucinda", "Istorija stare i nove književnosti" /jedan od prvih pregleda na cjelokupnu svjetsku literaturu/.
1773.
U Čarlstonu, u Južnoj Karolini, osnovan prvi muzej u SAD.
1628.
Rođen francuski pisac Šarl Pero, autor čuvene zbirke bajki "Vilinske priče", iz koje su i djeci širom svijeta poznate bajke "Mačak u čizmama", "Crvenkapa", "Plavobradi", "Uspavana lepotica". Ostala djela: "Vijek Luja Velikog", "Poređenja starih i modernih".
812.
Izaslanici romejskog /vizantijskog/ cara Mihaila Prvog Rangabe sa franačkim carem Karlom Velikim u Ahenu sklopili mir poslije više od decenije rata Romeje i Franačkog carstva. Jedan od uzroka rata bilo je Karlovo krunisanje 800. godine u Rimu za svetog rimskog cara, što je titula na koju je pravo polagao Konstantinopolj. Mir je za Južne Slovene bio fatalan - njihove zemlje podijeljene su graničnom linijom između dva carstva.