Na današnji dan

1099. - Krstaši u Prvom krstaškom ratu zauzeli Jerusalim.

1291. - Umro njemački car Rudolf Prvi Habsburg, osnivač dinastije Habsburgovaca, koji je vladao od 1273. do smrti. U bici na Moravskom polju 1278. pobijedio je češkog kralja Otokara Drugog Pšemisla i od njega otrgnuo Austriju, Kranjsku i Štajersku koje su, s kasnije pripojenom Koruškom, postale nasljedne habsburške zemlje, čime je udaren temelj Habsburške Monarhije.

1410. - Vojska poljskog kralja Vladislava Drugog Jagela uz pomoć čeških plaćenika do nogu potukla njemačke tevtonske vitezove u bici kod Tanenberga.

1606. - Rođen holandski slikar Harmens van Rajn Rembrant, jedan od najvećih u istoriji slikarstva. Uradio je oko 650 uljanih slika, oko 300 gravira i skoro 2.000 crteža, uključujući remek-djela, kao što su "Noćna straža", "Izgubljeni sin", "Čas anatomije doktora Tulpa", "Hristos kao baštovan", "Dobri Samarićanin", "Hodočasnici u Emausu", "Suknari", "Vitsavej", "Jakov blagisilja unuke", "Venera i Kupidon", "Vjerenici", "Flora", "Danaja", "Starica", "Jevrejska nevjesta", "Porodični portret", "Predio s vjetrenjačom", više od 60 autoportreta, portrete svoje žene Saskije fan Ojlenburh, sina Tita, prijatelja Jana Siksa.

1663. - Rođen srpski pomorac i matematičar i ruski knez Marko Martinović, stručnjak za hidrogradnju i brodogradnju, jedan od najučenijih ljudi svog vremena. Kao nastavnik Pomorske akademije u Veneciji podučavao je i mladiće iz Rusije primljene na molbu cara Petra Velikog. U rodnom Perastu je rukovodio radom jedne od najstarijih pomorskih škola na Jadranu.

1795. - "Marseljeza" zvanično prihvaćena za himnu Francuske.

1869. - Francuz Ipolit Mež Moris patentirao margarin.

1904. - Umro ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, čiji se stil odlikuje jednostavnošću, izvanrednim darom zapažanja i specifičnom atmosferom, bliskom impresionističkom postupku. Pozorištu je otvorio nove puteve i sam stvorio novi dramski oblik - "lirsku dramu" i izvršio ogroman uticaj na svjetsku literaturu, posebno dramu. Djela: drame "Galeb", "Tri sestre", "Ujka Vanja", "Višnjik", novele i pripovijetke "Čovjek u futroli", "Arhijerej", "Kuća na sprat", "Dušica", "Tri godine", "Ogrozd", "Paviljon broj 6", "Stepa", "Seljaci", "Činovnikova smrt", "U uvali", zbirke humoreski "Melpomenine bajke", "Šarene priče".

1918. - Njemački general Erih Fridrih Vilhelm Ludendorf naredio sveopštu ofanzivu, čime je počela druga bitka na Marni u Prvom svjetskom ratu. To je bio posljednji pokušaj NJemačke da nadvlada savezničke snage na zapadnom frontu, ali je 4. avgusta 1918. okončan porazom njemačke armije, kao i u bici na Marni od 6. do 9. septembra 1914.

1929. - Umro austrijski pisac Hugo fon Hofmanštal. Sarađivao je s Rihardom Štrausom, za čije je kompozicije pisao libreta. Djela: drame "Ticijanova smrt", "Luda i smrt", "Malo svjetsko pozorje", "Bijela lepeza", "Elektra", "Edip i sfinga", "Čovjek", "Salcburško veliko svjetsko pozorje", "Kula", "Ćudljiv gospodin", libreta "Kavalir s ružom", "Arijadna na Naksu", "Žena bez sjenke", pripovijetka "Bajka 672. noći", esej "Pismo lorda Čendosa".

1937. - Pušten u eksploataciju kanal Moskva - Volga, dug 128 kilometara, dubok 5,5 a širok 85 metara, čime je Moskva postala luka pet mora - Crnog, Azorskog, Kaspijskog, Bijelog i Baltičkog.

1945. - Italija u Drugom svjetskom ratu formalno objavila rat doskorašnjem savezniku Japanu.

1958. - Američke snage se iskrcale u Libanu i intervenisale na zahtjev predsjednika Kamija Šamuna, omogućivši mu da se ponovo kandiduje za šefa države.

1968. - Putnički avioni "Aeroflota" i "Pan Amerikena" počeli redovno da lete na liniji Moskva - NJujork, što su bili prvi direktni letovi između SSSR i SAD.

1974. - Na Kipru oficiri iz Grčke i pripadnici kiparske Nacionalne garde, na podsticaj vojne hunte u Grčkoj, u državnom udaru oborili predsjednika arhiepiskopa Makariosa Trećeg, koji je uspio da izađe iz opkoljene predsjedničke palate i privremeno napusti Kipar. Udar je izazvao veliku međunarodnu napetost i zaoštrio odnose Grčke i Turske, što je Ankara iskoristila da već 20. jula 1974. - pod izgovorom "zaštite" turske zajednice na tom mediteranskom ostrvu - iskrca trupe koje su okupirale trećinu Kipra.

1975. - Sovjetski i američki vasionski brodovi "Sojuz 19" i "Apolo 18" lansirani u orbitu oko Zemlje radi spajanja u svemiru.

1983. - U napadu jermenskih terorista na prostorije turske vazduhoplovne kompanije na pariskom aerodromu "Orli" šest ljudi poginulo i 48 ranjeno.

1987. - Tajvan poslije 38 godina ukinuo vanredno stanje radi omogućavanja višepartijskih izbora.

1992. - Pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane protjerali su Srbe iz 13 sela kakanjske opštine - Subotinja, Kondžilo, Bijela NJiva, Dole, Maklenak, Danci, Gradica, Osredak, Počine, Barači, Krč, Ravne i Dračić. U ovoj akciji Hrvati su zaklali Savu Blažanovića, a ubili su još Mila Cvijetića iz Kondžila i Iliju Cvijetića iz Dračića.

1992. - Delegacija Srpske Republike BiH otputovala u London na pregovore sa kopredsjedavajućim Konferencije o BiH Hozeom Kutiljerom.

1995. - Vojska Šri Lanke okončala najveću ofanzivu od 1987. protiv tamilskih pobunjenika, tokom koje je poginulo najmanje 300 ljudi.

1996. - Prilikom pada holandskog vojnog teretnog aviona u vazduhoplovnoj bazi u Ajdhovenu poginula 32 čovjeka.

1997. - Italijanski modni kreator Đani Versaće, jedan od najuticajnijih svjetskih "diktatora mode" krajem 20. vijeka, ubijen je u Majami Biču na Floridi, SAD.

1998. - Najmanje 45 ljudi izgubilo živote u autobskoj nesreći u saveznoj državi Arunačal Pradeš na sjeveroistoku Indije.

1999. - Kina zvanično objavila da posjeduje tehnologiju za pravljenje neutronske bombe.

2003. - Posmrtni ostaci 14 srpskih civila iz Paulin Dvora kod Osijeka, ubijenih u decembru 1991. godine, sahranjeni u zajedničkoj grobnici na Novom groblju u ovom mjestu.

2004. - Nakon četiri godine skrivanja militant saudijskog porijekla Ibrahim al Sadik al Harbi (34) predao se u saudijskoj Ambasadi u Siriji, u okviru jednomjesečne amnestije koju su proglasile saudijske vlasti.

2009. - Putnički avion "tupoljev", koji je letio na liniji iz Teherana ka Jerevanu, srušio se na sjeverozapadu Irana - poginulo svih 168 putnika i članova posade.

2016. - Izveden neuspjeli vojni udar u Turskoj protiv predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.