Na današnji dan
1827. - Umro njemački kompozitor Ludvig van Betoven, jedan od najvećih u istoriji muzike, koju je usavršio novim sredstvima, obogatio i produbio, dovodeći do vrhunca klasičnu sonatnu formu. Univerzalnost njegovog genija ogleda se u poetskom i duboko proživljenom slikanju prirode, neposrednom izražavanju lirskih i ljubavnih osjećanja, potresnom i dramatskom crtanju životnog puta heroja. Njegovo svaralaštvo je ujedinilo zreli klasični stil i nagovijestilo romantizam. Djela: devet simfonija, opera "Fidelio", klavirske sonate, sonate za violinu i klavir, gudački kvarteti, uvertire, pet koncerata za klavir i orkestar, "Koncert za violinu i orkestar u de-duru", ciklus pjesama "Dalekoj dragoj", mise, solo pjesme, kamerna muzika.
1859. - Rođen engleski pisac Alfred Edvard Hausman, čija je pesimistična poezija izraz životne čežnje i promašenosti. Posebno su ga privlačile teme ubistva i samoubistva, ličnog nevjerstva i kosmičke nepravde. Djela: zbirke pjesama "Momak iz Šropšira", "Posljednje pjesme".
1868. - Rođen egipatski plemić Ahmed Fuad-paša, koji je kao Fuad Prvi 1922. stupio na prijesto kao prvi kralj Egipta. Prethodno je pod britanskim protektoratom 1917. postao egipatski sultan, a titulu kralja je uzeo kad je Velika Britanija dala Egiptu ograničenu nezavisnost. Na prijestolu ga je poslije smrti 1936. naslijedio sin Faruk Prvi.
1874. - Rođen američki pisac Robert Li Frost, četvorostruki dobitnik Pulicerove nagrade za poeziju, čije su najčešće teme ljudska usamljenost, prolaznost, istovjetnost čovjeka i prirode. Djela: zbirke pjesama "Dječakova volja", "Sjeverno od Bostona", "Potok što teče na Zapad", "Sabrane pjesme".
1881. - Umro srpski glumac i reditelj Narodnog pozorišta u Beogradu Aleksa Bačvanski, umjetnik krupnog glumačkog formata i širokog dijapazona, nastavnik u prvoj beogradskoj glumačkoj školi. Znatno je uticao na razvoj glume u Srbiji. Nesrećnim slučajem je izgubio vid i u posljednjoj godini života je glumio slijep. Režirao je "Posmrtnu slavu kneza Mihaila", kojom je 1868. otvorena nova zgrada Narodnog pozorišta.
1892. - Rođen srpski biolog Siniša Stanković, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti i direktor Biološkog instituta Srbije. Prirodne nauke studirao je u Beogradu i Grenoblu. Tokom njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu je kao član Glavnog Narodnooslobodilačkog odbora Srbije bio zatočen u logoru na Banjici. Poslije rata je kao predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine Srbije uspješno zastupao interese Jugoslavije na međunarodnim skupovima. Unaprijedio je ekološki pravac u biologiji istraživanjem živog svijeta balkanskih jezera, strukture i razvoja njihovih ekosistema. U univerzitetsku nastavu je uveo ekologiju, citologiju, embriologiju, dinamiku razvića, uporednu anatomiju. Djela: "Ohridsko jezero i njegov živi svet" (sinteza njegovih naučnih istraživanja i shvatanja), univerzitetski udžbenici "Uporedna anatomija kičmenjaka", "Ekologija".
1892. - Umro američki pisac Volt Volter Vitmen, pjesnik slobode i demokratije. Bio je štamparski radnik, drvodjelja i učitelj. Osnovu njegovih pjesama, napisanih u nekonvencionalnoj formi slobodnog stiha, čini ljubav prema čovjeku. Snažno je uticao na modernu liriku, posebno najvažnijom zbirkom pjesama "Vlati trave".
1893. - Rođen italijanski političar Palmiro Toljati, jedan od osnivača Komunističke partije Italije 1921. i njen generalni sekretar od 1927. do 1964, koji je razradio koncepciju "italijanskog puta u socijalizam". S Antonijem Gramšijem, prethodnikom na funkciji generalnog sekretara, osnovao je 1919. radnički list "Ordine nuovo", a kao predstavnik italijanskih komunista i sekretar Izvršnog komiteta Kominterne bio je jedan od rukovodilaca republikanskih snaga u Španskom građanskom ratu od 1936. do 1939. U Drugom svjetskom ratu je, poslije povratka iz SSSR-a u zemlju u martu 1944. utemeljio politiku nacionalnog jedinstva u borbi protiv fašizma i u poslijeratnoj izgradnji zemlje. Koncepcijom "italijanskog puta u socijalizam" radikalno je raskinuo sa staljinističkom verzijom socijalizma i odlučujuće doprinio kasnijoj potpunoj samostalnosti partije od Moskve. Djela: zbirka govora i članaka "Discorsi alla Constituente", esej "Il Partito comunista italiano".
1913. - Više od 1.400 ljudi poginulo u poplavama u državama SAD Ohajo, Indijana i Teksas.
1914. - Rođen američki pisac Tomas Lenijer Vilijams, poznat kao Tenesi Vilijams, koji je slikao svijet ljudske izjalovljenosti u kojem seks i nasilje narušavaju atmosferu romantične harmonije. Često je napadan zbog sklonosti ka šokantnom i senzacionalnom. Djela: drame "Staklena menažerija", "Tramvaj nazvan želja", "Mačka na usijanom limenom krovu", "Tetovirana ruža", "Nježna ptica mladosti", "LJeto i dim", "Noć iguane", "Camino real ", "Vieuh Carre", "Odjeća za ljetnji hotel", "Ne o slavujima", romani "Rimsko proljeće gospođe Ston", "Moize i svijet razuma", zbirke priča "Jedna ruka", "Tvrda šećerlema", zbirka pjesama "U zimu".
1918. - Francuski maršal Ferdinan Foš postavljen za vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Prvom svjetskom ratu.
1923. - Umrla francuska glumica Sara Bernar, koja je obilježila pozorišnu epohu kao najveća tragičarka svog doba. Uživala je izuzetnu popularnost i savremenici su je nazivali "božanska Sara", a njenu uspješnu karijeru nije prekinula čak ni amputacija noge 1915. Bila je i profesor Konzervatorijuma u Parizu. Napisala je "Memoare".
1925. - Rođen francuski kompozitor i dirigent Pjer Bulez, čije je stvaralaštvo obilježeno posebnim smislom za kolorističke, dinamičke i ritmičke nijanse i specifičnim pristupom ljudskom glasu. Djela: "Koncertantna simfonija", "Polifonija X", kamerno djelo "Livre pour quatuor", "Strukture za dva klavira", "Čekić bez gospodara", "Vjereničko lice".
1937. - Rim i Beograd potpisali pakt o prijateljstvu, kojim je Italija garantovala teritorijalni integritet Jugoslavije i obavezala se da uskrati podršku hrvatskim fašistima.
1945. - Umro engleski državnik Dejvid Lojd Džordž, vođa laburista, nekoliko puta premijer Velike Britanije, koji je zemlju predvodio do pobjede u Prvom svjetskom ratu. Ograničio je 1911. vlast Gornjeg doma parlamenta, a od 1906. do 1911. utemeljio je radničko zakonodavstvo: osmočasovni rad za teže poslove, penzija, pomoć u slučaju bolesti, povrede na radu i nezaposlenosti. Odlučno je branio interese britanske imperije i tražio jače vojno angažovanje u Prvom svjetskom ratu, uključujući otvaranje savezničkog fronta na Balkanu (Dardanelska ekspedicija, Solunski front). Bio je jedan od glavnih učesnika mirovne konferencije u Versaju. Napisao je memoare "Dvadeset pet godina", u kojima je obuhvatio period od 1892. do 1916.
1945. - Poslije teških borbi američke trupe u Drugom svjetskom ratu osvojile malo pacifičko ostrvo Ivo DŽima, strateški važno za bombarderske napade na Japan. Japanska posada od 23.000 ljudi, izginula gotovo do posljednjeg, izbacila je iz stroja 27.000 Amerikanaca, od kojih je 6.821 poginuo.
1953. - Američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk objavio pronalazak vakcine protiv dječije paralize.
1957. - Umro francuski državnik Eduar Erio, koga su Nijemci u Drugom svjetskom ratu 1942. otjerali u zarobljeništvo, odakle je oslobođen 1945. pošto je Crvena armija zauzela Berlin. Predvodio je Radikal-socijalističku partiju od 1919. do 1955. Bio je više puta premijer i član vlade između 1924. i 1936, a od 1936. do 1940. i od 1947. do 1953. predsjednik parlamenta.
1971. - Šeik Mudžibur Rahman proglasio Istočni Pakistan nezavisnom državom Bangladeš.
1973. - Umro engleski pisac, glumac i pjevač Noel Kauard, veoma popularan između Prvog i Drugog svjetskog rata u Velikoj Britaniji i SAD. Pisao je i režirao drame, komedije i muzičke revije koje se odlikuju duhovitim dijalozima, neočekivanim obrtima i scenskim efektima i po većini njegovih komedija snimljeni su filmovi. Djela: "Vrtlog", "Pali anđeli", "Laka vrlina", "Riječ i muzika", "Privatni život", "Nestašni duh".
1979. - Na ceremoniji u Vašingtonu Izrael i Egipat potpisima izraelskog premijera Menahema Begina i egipatskog predsjednika Anvara el Sadata zaključili mirovni ugovor, prvi između jevrejske države i neke arapske zemlje.
1984. - Samoubistvo izvršio srpski pisac Branko Ćopić (na fotografiji), član Srpske akademije nauka i umjetnosti, nadahnut pripovjedač, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i događaja, koji je pisao svježim, sočnim i slikovitim jezikom. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a u Narodnooslobodilačkom ratu je učestvovao od 1941. Počeo je da piše kao đak učiteljske škole i prije Drugog svjetskog rata je objavio zbirke pripovjedaka "Pod Grmečom", "Borci i bjegunci" i "Planinci". NJegova prozna djela su prožeta lirikom, živopisnim realističkim slikanjem života na selu, poznavanjem mentaliteta i psihologije ljudi zavičajnog Grmeča i Podgrmečja, vedrinom i vitalnošću duha. Napisao je veći broj knjiga za djecu: "Bojna lira pionira", "Put u vedrinu", priče "U svijetu leptirova i medvjeda", "Bosonogo djetinjstvo", zbirke pjesama "Ognjeno rađanje domovine", "Ratnikovo proljeće". Posljednjom zbirkom pripovjedaka "Bašta sljezove boje", za koju je dobio NJegoševu nagradu, vedri, čak vjetropirasti Ćopić, kako su ga mnogi doživljavali, predstavio se kao pisac izuzetne misaonosti i stila, ali i kao razočarani čovjek obuzet melahnolijom i sumornim slutnjama, pišući u uvodu knjige o strepnji od "crnih konjanika" - ubica španskog pjesnika Federika Garsije Lorke i svog prijatelja iz mladosti - pisca Zije Dizdarevića. Ostala djela: romani "Prolom", "Gluvi barut", "Ne tuguj, bronzana stražo", "Osma ofanziva", zbirke pripovjedaka "Rosa na bajonetima", "Surova škola", "Doživljaji Nikoletine Bursaća".
1993. - Umro srpski pozorišni i filmski glumac Taško Načić, majstor komedije i groteske. Proslavio se u matičnom pozorištu "Atelje 212" sjajnim ulogama u "Kralju Ibiju", "Radovanu Trećem", "Čudu u Šarganu", "Kafanici, sudnici, ludnici" i u mnogim filmovima, među kojima je najzapaženija bila rola u "Davitelju protiv davitelja".
1999. - U vazdušnom duelu dva jugoslovenska "miga 29" protiv 24 aviona NATO-a, poginuo je pilot major Zoran Radosavljević, prva žrtva među jugoslovenskim pilotima od početka bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije.
2000. - Vladimir Putin izabran za novog predsjednika Ruske Federacije.
2003. - Države potpisnice Rimskog statuta, kojim je formiran stalni Međunarodni krivični sud u Hagu, postigle neformalni dogovor da za tužioca ovog suda bude imenovan Argentinac Luis Moreno Okampo.
2004. - Generalni sekretar Fudbalskog saveza SCG Branko Bulatović ubijen u Beogradu.
2004. - SAD ulaganjem veta u Savjetu bezbjednosti UN spriječile usvajanje rezolucije kojom se Izrael osuđuje za ubistvo lidera Hamasa šeika Ahmeda Jasina.