Na današnji dan

1452. - Rođen španski kralj Fernando Drugi i Peti katolički /kao Fernando Drugi vladar Aragonije, a kao Fernando Peti Kastilje/, čiji je dolazak na prijesto Aragonije 1479. označio početak istorije ujedinjene Španije. NJegova žena Isabela Prva je 1474. postala kraljica Kastilje, a on je naslijedio oca Huana Drugog u Aragoniji i tako su sjedinjene glavne pirinejske države. Nastojeći da ojača rimokatoličku crkvu i monarhiju, 1480. je utemeljio zloglasni sud inkvizicije /koji je u toj zemlji postojao do 1834/, a 1492. je protjerao Jevreje iz Španije. Borbe s Mavrima je pobjedonosno okončao 1492, protjeravši ih iz južne španske pokrajine Granade, iste godine je opremio ekspediciju Kristofora Kolumba koja je otkrila Ameriku, a 1503. je od Francuske preoteo Napuljsku kraljevinu.

1628. - Rođen italijanski ljekar i botaničar Marčelo Malpigi, tvorac mikroskopske anatomije. Pronašao je veoma konveksna sočiva, jednostavan mikroskop koji uveličava do 180 puta.

1772. - Rođen njemački pisac Fridrih fon Šlegel, najznačajniji teoretičar njemačkog romantizma i jedan od prvih evropskih modernista. S bratom Augustom Vilhelmom Šlegelom uređivao je glavni romantičarski časopis "Aneteum". Osim radova o antičkoj književnosti, eseja, pjesama i pripovijedaka, pisao je i aforizme. Djela: roman "Lucinda", "Istorija stare i nove književnosti" /jedan od prvih pregleda cjelokupne svjetske literature/.

1856. - Umro srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, koji je u djelima ismijavao mane tadašnjeg društva, naročito pomodarstvo, pokondirenost i nadriučenost. Poslije završenih studija prava u Kežmarku u Slovačkoj, radio je kao advokat u rodnom Vršcu, potom je prešao u Srbiju i postao profesor prava na Liceju, prvo u Kragujevcu, pa u Beogradu. Kao načelnik Ministarstva prosvjete Srbije je obavio pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. Učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra koji je otvoren izvođenjem njegove tragedije "Smrt Stefana Dečanskog". U početku je pisao pod uticajem Lukijana Mušickog i Milovana Vidakovića, ali je "Romanom bez romana" napustio romantičarsku i avanturističku književnost. Ostala djela: komedije "Laža i paralaža", "Pokondirena tikva", "Zla žena", "Tvrdica ili Kir-Janja", "Rodoljupci", zbirka pjesama "Davorje".

1861. - Umro ukrajinski pisac i slikar Taras Grigorjevič Ševčenko, najveći ukrajinski pjesnik 19. vijeka, osnivač nove ukrajinske književnosti, romantičar, revolucionar, vatreni borac za slobodu naroda. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom je utemeljio književni ukrajinski jezik. Kao ukrajinski nacionalista proveo je više godina u progonstvu u Sibiru, a mnoga njegova djela našla su se na udaru carske cenzure. Djela: zbirka pjesama i poema "Kobzar", poema "Hajdamaki", romani /na ruskom jeziku/ "Najamnica", "Kneginja", "Muzikant", "Blizanci", "Umjetnik".

1872. - Umro italijanski revolucionar Đuzepe Macini, glavni ideolog nacionalnog pokreta Italijana u 19. vijeku i jedan od tvoraca moderne italijanske države. U Marseju je 1831. osnovao revolucionarno udruženje italijanskih nacionalista "Mlada Italija" i aktivno je učestvovao u borbama za ujedinjenje, naročito 1848. i 1849. Ostao je do kraja života - 1872. godine - vjeran republikanskim načelima i idejama Francuske revolucije i protivio se 1861. ujedinjenju Italije pod Savojskom dinastijom.

1875. - Umro srpski političar i pisac Svetozar Marković, osnivač socijalističkog pokreta u Srbiji i prvi teoretičar realizma u srpskoj literaturi. Po povratku sa studija u Švajcarskoj, gdje je upoznao Karla Marksa, Nikolaja Černiševskog, Dmitrija Pisareva, pokrenuo je 1871. prvi socijalistički list na Balkanu "Radenik". Ubrzo je protjeran iz Srbije i godinu dana je živio u Novom Sadu. Po povratku je 1873. i 1874. pokrenuo listove "Javnost" i "Glas javnosti", a 1875. "Oslobođenje". Zbog navodne štamparske krivice odležao je devet mjeseci u požarevačkom zatvoru, odakle je izašao teško bolestan. Izučavao je samoupravu i nacionalno pitanje jugoslovenskih naroda, zalažući se za federativno rješenje člancima "Realni pravac u nauci i životu", "Pevanje i mišljenje" i "Realnost u poeziji" snažno je uticao na srpsku književnost krajem 19. vijeka. Političke ideje je razradio u djelu "Srbija na istoku", najznačajnijem i najoriginalnijem spisu.

1908. - Rođen srpski pravnik Jovan Đorđević, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, stručnjak za ustavno pravo. Od 1945. je učestvovao u pisanju ustava i zakona u bivšoj SFRJ i bio jedan od glavnih urednika "Arhiva za pravne i društvene nauke". Djela: "Državno uređenje FNRJ", "Narodni odbori", "Ustavno pravo SFRJ", "Osnovna pitanja federalne države", "Novo ustavno pravo".

1922. - Na Evropskoj ekonomskoj konferenciji u Đenovi zapadne sile su uslovile priznavanje SSSR-a isplatom 12 milijardi zlatnih franaka carskih državnih zajmova i štete zbog nacionalizacije stranih firmi poslije Oktobarske revolucije. Šef sovjetske diplomatije Georgij Čičerin je predožio da su zapadne sile sovjetskoj Rusiji nanijele štetu vojnom intervencijom od 30 milijardi zlatnih franaka, pa je skup zapao u ćorsokak.

1940. - Umro ruski pisac Mihail Afanasjevič Bulgakov, koji je zbog nepristajanja da se dodvorava vlastima i služi propagandi kao "inženjer duša" - što se za sovjetske umjetnike podrazumijevalo poslije Oktobarske revolucije - bio u nemilosti čak i decenijama poslije smrti. Zbog romana s fabulom iz građanskog rata "Bijela garda", u kojem je razmatrao istrajnost etičko-estetičkog kodeksa ličnosti u sudbinskim trenucima istorije, bio je "počastvovan" napadom samog sovjetskog vođe Josifa Staljina. Sličan gnjev je izazvao romanom "Majstor i Margarita", štampanom u Moskvi tek 1966. Ostala djela: priče i pripovijetke "Bilješke mladog ljekara", "Đavolijada", "Kobna jaja", "Pseće srce", romani "Život gospodina de Molijera", "Pozorišni roman" /nedovršen/, drame "Bjekstvo", "Zojkin stan", "Purpurno ostrvo", "Adam i Eva", "Blaženstvo", "Ivan Vasiljevič", "Bratstvo licemjera", "Posljednji dani", "Batum", scenariji "Revizor", "Mrtve duše", dramatizacije "Mrtve duše", "Rat i mir".

1945. - Tokio u Drugom svjetskom ratu razoren napadom 300 američkih bombardera B-29, u kojem je ubijeno oko 100.000 stanovnika japanske prijestonice.

1948. - Šef čehoslovačke diplomatije Jan Garig Masarik, sin prvog predsjednika čehoslovačke Tomaša Masarika, izvršio je samoubistvo - kako je zvanično saopšteno. Motivi tog čina predratnog ambasadora Čehoslovačke u SAD i Velikoj Britaniji i ministra inostranih poslova od 1940. nisu rasvijetljeni, ali se znalo da nije bio naklonjen totalitarnom komunističkom režimu koji je preuzimao vlast.

1952. - Kubansku vladu zbacio bivši predsjednik Fulhensio Batista i potom je kao diktator vladao Kubom do 1959. godine.

1968. - U feribotu koji se prevrnuo u luci novozelanđanskog grada Velington poginulo najmanje 200 ljudi.

1969. - DŽejms Erl Rej pod optužbom za ubistvo američkog crnačkog lidera Martina Lutera Kinga u aprilu 1968. osuđen na 99 godina robije. Kasnije je nezavisna istraga pokazala da je vjerodostojnost "dokaza" FBI veoma nepouzdana i da nije sasvim sigurno da je Rej atentator na Kinga.

1974. - Japanski poručnik Hiro Onade, poslije 29 godina skrivanja u džungli, predao se filipinskim vlastima, objasnivši da nije dobio naređenje o povlačenju i da nije znao da je prestao rat SAD i Japana.

1982. - Jugoslavija osvojila prvo mjesto u evropskoj stonoteniskoj superligi.

1985. - Umro ruski državnik Konstantin Ustinovič Černjenko, samo 13 mjeseci pošto je postao lider SSSR. Na najmoćniji položaj u državi, mjesto generalnog sekretara sovjetske Komunističke partije, dospio je poslije smrti Jurija Andropova u februaru 1984. NJegovu vladavinu nije obilježilo ništa značajno, ne samo zbog činjenice da je na vlast došao već sasvim zdravstveno onemoćao već i zato što je dotadašnja karijera nosila neizbrisiv pečat tipičnog aparatčika nenaviklog na autonomne odluke - godinama je bio šef kabineta sovjetskog lidera Leonida Brežnjeva, u periodu najveće stagnacije i okoštalosti sovjetskog društva.

1990. - Britanskom novinaru Farzadu Bazoftu irački sud je, zbog navodne špijunaže, izrekao smrtnu kaznu izvršenu pet dana kasnije, uprkos talasu protesta u inostranstvu i apela Bagdadu da mu poštedi život.

1993. - Suharto šesti put izabran za predsjednika Indonezije.

1995. - Od eksplozije ispred jedne džamije u najvećem pakistanskom gradu Karačiju i pucnjavi teroriste na ljude koji su pohitali u pomoć povrijeđenima, poginulo je 12 ljudi, uključujući petoro djece.

1997. - Vatikan uspostavio diplomatske odnose sa Libijom.

2002. - Ubijen Risto Jugović, generalni direktor SOD "Jahorina" ispred porodične kuće na Palama. Prije rata u BiH, bio je zaposlen u RO "Famos" Koran, "Crvena zastava" Kragujevac i Narodnoj banci BiH. Funkciju generalnog direktora SOD "Jahorina" obavljao je od 1992. godine. Bio je nosilac Ordena Nemanjića i Ordena Svetog Save prvog reda.

2003. - Muhamed Topalović priznao pred Kantonalnim sudom u Mostaru ubistvo tri člana porodice Anđelić i pokušaj ubistva četvrtog člana, na katoličko Badnje veče.

2004. - Kantonalno tužilaštvo u Mostaru podiglo optužnicu protiv sedmorice Bošnjaka koji su počinili ratne zločine nad civilnim stanovništvom srpske nacionalnosti u Konjicu početkom 1992. godine.

2004. - Ambasador Rusije u UN Sergej Lavrov imenovan za novog ministra inostranih poslova Ruske Federacije.

2006. - Bivši komandant Kosovskog zaštitnog korpusa /KZK/ Agim Čeku izabran za novog premijera Kosova na vanrednoj sjednici parlamenta.

2006. - Žalbeno vijeće Haškog tribunala odlučilo da bivši komandant OVK Ramuš Haradinaj, optužen za zločine nad nealbancima na Kosovu, može javno politički djelovati dok na slobodi čeka početak suđenja.