Na današnji dan

1074. - Papa Grgur Sedmi naredio da svi oženjeni rimokatolički sveštenici budu izbačeni iz Crkve.

1454. - Rođen italijanski moreplovac Amerigo Vespuči, prema čijoj je latinskoj verziji imena (Americus) njemački kartograf Martin Valđemiler 1507. Novi svijet pogrešno nazvao Amerika. To je prihvaćeno uprkos činjenici da je novi kontinent 1492. otkrio Vespučijev zemljak Kristofor Kolumbo. Vespuči je u Novi svijet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. je predvodio ekspediciju Portugala. Vjerovao je da su Honduras i Brazil novi, neotkriveni kontinenti, ne znajući da je Honduras prije njega otkrio Kolumbo.

1661. - Umro francuski kardinal italijanskog porijekla Žil Mazaren, poslije smrti kardinala Armana Žana Rišeljea 1642. premijer u vladama kraljeva Luja Trinaestog i Luja Četrnaestog. Kao jedan od najvještijih diplomata svog doba postavio je temelje na kojima je Luj Četrnaesti gradio hegemonističku politiku Francuske u Evropi. Okončao je 1648. Tridesetogodišnji rat, poslije kojeg je Vestfalskim mirom Francuska od Njemačkog carstva preuzela Alzas i neke lorenske gradove. Takođe je savladao bunu plemića Fronda od 1648. do 1652. i učvrstio kraljev apsolutizam poljuljan tokom pobune.

1749. - Rođen francuski političar i pisac Onore Gabrijel Viktor Riketi de Mirabo, najbolji govornik Francuske revolucije i jedan od glavnih zastupnika interesa trećeg staleža. Doprinio je pobjedi Ustavotvorne skupštine nad kraljem, ali ne kao principijelan protivnik monarhije. Njegov cilj je bila liberalna reforma društva uz održavanje monarhije. Ubijen je 1791. pod optužbom da je paktirao s dvorom. Djela: "Esej o despotizmu", "O pruskoj monarhiji pod Fridrihom Velikim".

1807. - Predvođeni Karađorđem, srpski ustanici potpuno oslobodili Beograd od Turaka, iako je grad, kao politički centar pašaluka, bio čvrsto utvrđen i posjednut jakim janjičarskim snagama. Ustanici su tokom 1804, 1805. i 1806. bezuspješno pokušavali da zauzmu beogradsku tvrđavu i tek 8. januara 1807. beogradski vezir Sulejman-paša bio je prinuđen da preda Karađorđu Gornji grad, a dva mjeseca potom i Donji grad. Beograd je postao politički, vojni i kulturni centar nove Srbije i ostao je u srpskoj vlasti do propasti Prvog srpskog ustanka 1813.

1814. - Rođen ukrajinski pisac i slikar Taras Grigorjevič Ševčenko, najveći ukrajinski pjesnik 19. vijeka, osnivač nove ukrajinske književnosti, romantičar, revolucionar, vatreni borac za slobodu naroda. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom je utemeljio književni ukrajinski jezik. Kao ukrajinski nacionalista proveo je više godina u progonstvu u Sibiru, a mnoga njegova djela našla su se na udaru carske cenzure. Djela: zbirka pjesama i poema "Kobzar", poema "Hajdamaki", romani (na ruskom) "Najamnica", "Knjeginja", "Muzikant", "Blizanci", "Umjetnik".

1817. - Srpski vojvoda i popečitelj finansija u Prvom srpskom ustanku knez Sima Marković pogubljen u beogradskoj tvrđavi prema naređenju Marašli Ali-paše. Od početka ustanka bio je blizak saradnik Karađorđev, s kojim je emigrirao poslije propasti ustanka. Vratio se u Srbiju zahvaljujući nagodbi Miloša Obrenovića i Ali-paše, ali je nastavio prepisku sa srpskim starješinama u Besarabiji, pozivajući ih da se vrate i nastave borbu protiv Turaka. S vojvodom Pavlom Cukićem i bivšim Karađorđevim kapetanom Dragićem Gorunovićem podigao je bunu koju su Miloš i Turci brzo ugušili, a Marković i Gorunović uhapšeni su i pogubljeni.

1831. - Kralj Luj Filip osnovao francusku Legiju stranaca, sa sjedištem u Alžiru.

1851. - Umro danski fizičar Hans Kristijan Ersted, osnivač nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski učinak električne struje. Njegovo glavno djelo "Experimenta circa effectum conflistus electrici in acum magneticam" znatno je uticalo na francuskog fizičara i matematičara Andrea Maria Ampera. Njemu u čast jedinica za jačinu magnetskog polja u elektormagnetskom CGS sistemu nazvana je "ersted" (oznaka Oe).

1885. - Rođena ruska balerina Tamara Platonovna Karsavina, jedna od najvećih predstavnika klasičnog baleta u prvoj polovini 20. vijeka. S Anom Pavlovnom i Vaclavom Nižinskim bila je među glavnim zvijezdama Ruskog baleta Sergeja Đagiljeva, u Imperatorskom baletu u Petrogradu nastupala je kao primabalerina i gostovala je na scenama u Parizu u Londonu, gdje je 1928. osnovala baletsku školu. Upamćena je kao nezamjenljiva partnerka Nižinskog u baletu "San o ruži" i po sjajnim rolama u baletima "Šeherezada", "Žar-ptica", "Petruška", "Fantastični dućan", "Trorogi šešir".

1888. - Umro pruski kralj i njemački car Vilhelm Prvi Fridrih Ludvig, koji je pomagao kancelaru Otu fon Bizmarku da "krvlju i gvožđem" ujedini Njemačku. Na pruskom prijestolu bio je od 1861, a 1871. je postao prvi car novostvorenog Njemačkog carstva. Tokom njegove vladavine Nijemci su Danskoj oteli pokrajine Šlezvig i Holštajn u ratu 1864, porazili Austriju 1866, a u francusko-pruskom ratu 1871. otrgli Alzas i Lorenu od Francuske. Izdao je 1879. "Izuzetni zakon", kojim je socijalistički pokret u Njemačkoj stavljen van zakona.

1890. - Rođen ruski državnik Vjačeslav Mihajlovič Skrjabin, poznat kao Vjačeslav Mihajlovič Molotov, šef sovjetske diplomatije od 1939. do 1949. i od 1953. do 1956. Bio je glavni pregovarač s nacističkom Njemačkom u pripremi sovjetsko-njemačkog desetogodišnjeg pakta o nenapadanju, potpisanog 1939, devet dana prije napada Njemačke na Poljsku, što je izazvalo veliko iznenađenje u svijetu i zbunjenost i pometnju u komunističkim partijama. Jedan je od osnivača lista "Pravda". Održao se u vrhu vlasti tokom skoro tri decenije Staljinove strahovlade, ali je u junu 1957, pod optužbom za "antipartijski stav", isključen iz Centralnog komiteta Komunističke partije i smijenjen sa svih funkcija.

1893. - Umro francuski teoretičar umjetnosti, istoričar i filozof Ipolit Ten, koji je nastojao da unese pozitivističke metode u izučavanje literature, umjetnosti i društva. Prema determinističkom shvatanju istorije i umjetnosti, smatrao je da pojedinac, izrazito određen jednom "preovlađujućom osobinom", trpi jak spoljni uticaj "rase", "sredine" i "trenutka". Kao filozof bavio se problemima saznanja, a kao istoričar je istraživao korijene dekadencije u Francuskoj. Djela: "Istorija engleske književnosti", "Filozofija umjetnosti", "O inteligenciji", "Postanak savremene Francuske".

1916. - Njemačka u Prvom svjetskom ratu objavila rat Portugalu, koji je prethodno u svojim lukama zaplijenio njemačke brodove.

1918. - Umro njemački pisac Frank Vedekind, koji je ekscentričnim, ali snažnim dramama, punim ironije i cinizma, tragike i komike, grotesknih likova, drastičnih erotskih scena i uličnog žargona, provocirao licemjerni građanski moral. Podsmijevao mu se i pjesmama, šansonama i baladama koje je recitovao u minhenskom kabareu "Jedanaest dželata". Djela: drame "Proljećno buđenje", "Zemaljski duh", "Markiz fon Kajt", "Pandorina kutija", "Mrtvački ples", "Muzika", "Cenzura", pjesme "Četiri godišnja doba".

1919. - Britanci deportovali na Maltu vođu egipatskog pokreta za nezavisnost Saada Zaglula

1924. - Italija anektirala Rijeku.

1934. - Rođen ruski kosmonaut Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovjek koji je obletio Zemlju. U aprilu 1961. vasionskim brodom "Vostok 1" načinio je krug oko planete za 108 minuta, krećući se maksimalnom brzinom od 28.000 kilometara na čas, na najvećoj udaljenosti od Zemlje 327 kilometara.

1942. - Japanske invazione snage u Drugom svjetskom ratu okončale zauzimanje indonezijskog ostrva Java. Indonezija je tada bila holandska kolonija.

1943. - Rođen američki velemajstor Robert - "Bobi" Džejms Fišer, 11. prvak svijeta u šahu, prvi Amerikanac koji je osvojio tu titulu. Velemajstor je postao u 15. godini, a svjetski šampion 4. septembra 1972, pobijedivši u meču u Rejkjaviku ruskog velemajstora Borisa Spaskog rezultatom 12,5:8,5. Prethodno je u mečevima kandidata postigao rezultate bez presedana u istoriji šaha: u četvrtfinalu i polufinalu je pobijedio ruskog velemajstora Marka Tajmanova i danskog velemajstora Benta Larsena rezultatom 6:0, a u finalu bivšeg prvaka svijeta jermenskog velemajstora Tigrana Petrosjana sa 6,5:2,5. Titulu je izgubio bez meča 3. aprila 1975, jer je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije, pa je za prvaka svijeta proglašen ruski velemajstor Anatolij Karpov. Poslije skoro dvije decenije odsustvovanja na kratko se vratio šahu 1992. kad je pobijedio Spaskog u meču odigranom u Beogradu i na Svetom Stefanu kod Budve.

1945. - Američke snage u Drugom svjetskom ratu zauzele Bon.

1956. - Englezi deportovali kiparskog arhiepiskopa Makariosa Trećeg na Sejšelska ostrva u Indijskom okeanu.

1976. - Kod grada Trento na sjeveru Italije srušila se uspinjača, usmrtivši 42 smučara.

1987. - Teheran optužio Bagdad da upotrebljava hemijsko oružje u iransko-iračkom ratu.

1989. - Vlasti u Varšavi zvanično optužile sovjetske službe bezbjednosti za likvidaciju više od 4.200 poljskih oficira u Katinskoj šumi u proljeće 1940. godine.

1991. - U Beogradu održane demonstracije opozicionih partija u kojima su poginuli učenik Branivoje Milinović i milicionar Nedeljko Kosović. Jedan od zahtjeva demonstranata bio je da rukovodeća ekipa informativnog programa TV Beograd podnese ostavku, što je učinio generalni direktor RTV Beograd Dušan Mitević. Ostavku je podnio i ministar unutrašnjih poslova Srbije Radmilo Bogdanović. Uveče je centar Beograda zaposjela armija sa tenkovima.

1992. - Umro bivši premijer Izraela Menahem Begin, prvi izraelski državnik koji je potpisao ugovor s nekom arapskom zemljom. Poslije razgovora u Kemp Dejvidu s egipatskim predsjednikom Anvarom el Sadatom i predsjednikom SAD Džimijem Karterom, 1977. u Vašingtonu je potpisao mirovni ugovor s Egiptom i sa Sadatom je 1978. podijelio Nobelovu nagradu za mir. Završio je prava u Varšavi, a 1939. bio je vođa omladinskog cionističkog pokreta "Betar" u rodnoj Poljskoj. Uhapšen je 1940. i dvije godine je proveo u koncentracionom logoru u Sibiru, ali je 1942. uspio da se domogne Palestine, tada pod britanskom upravom, gdje je komandovao ilegalnom cionističkom grupom "Irgun Cevai Leumi" (Narodni vojnički savez). U tek osnovanoj državi Izrael 1948. je oformio pokret "Herut" (sloboda), od kojeg je nastala partija "Likud" /jedinstvo/. Ubrzo je postao član Kneseta (parlament), u vladu je ušao 1967, a premijer je bio od 1977. do 1983, kad je podnio ostavku. Važio je za "čovjeka najtvrđe linije s vizijom za kompromis". Djela: "Pobuna", "Lična sjećanja komandanta Irgun Cevai Leumija", "Bijele noći", "U podzemlju".

1993. - Srpski neuropsihijatar i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu dr Milan Popović dobio je nagradu "20. vijek" Međunarodnog instituta u Kembridžu za dostignuća u nauci. Prethodno je na kongresu Svjetskog udruženja ljekara za prevenciju u Beču ukazao na moralnu neopravdanost sankcija i to izlaganje je objavio prestižni časopis "Medicina i rat".

1993. - Umro srpski građevinski inženjer Siniša Obradović, projektant pruge Beograd - Bar, brzih pruga u Srbiji i željezničkog čvora u Kosovu Polju.

1994. - Teroristi Irske republikanske armije izveli prvi u seriji minobacačkih napada na londonski aerodrom "Hitrou".

1996. - Islamski teroristi u zapadnom dijelu Alžira ubili deset i ranili 16 ljudi u putničkom vozu.

1999. - Iranski predsjednik Mohamad Hatami doputovao u Italiju, što je bila prva posjeta Zapadu šefa iranske države nakon islamske revolucije 1979. u toj azijskoj zemlji.

2000. - Premijer Republike Srpske Milorad Dodik i ministar inostranih poslova Republike Hrvatske Tonino Picula potpisali Zajedničku izjavu o povratku izbjeglih i raseljenih lica svojim domovima. U izjavi se potvrđuje da su pravo na sopstveni dom i zaštitu imovine, kao pravo na povratak, osnovna prava svakog čovjeka.

2001. - Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu podiglo optužnicu protiv Ivana Blaže Andabaka (1953) iz Livna i još šestoro lica zbog osnovane sumnje da su planirali i izvršili ubistvo zamjenika ministra unutrašnjih poslova FBiH Joze Leutara 1999. godine.

2001. - Predsjedištvo Hrvatskog narodnog sabora usvojilo je u Mostaru zaključke kojima odbacuje sankcije visokog predstavnika za BiH Volfganga Petriča kao "definitivno poništenje izborne volje hrvatskog naroda u BiH i izraz političkog prisiljavanja njegovih legitimnih predstavnika".