Pravoslavni Božić

G Događaj Sort ascending
1904.
Uspostavljen signal za pomoć "CQD", koji je 2 godine kasnije zamijenjen signalom "SOS".
1998.
Umro Vladimir Prelog, hrvatsko-švicarski hemičar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1975.
1988.
Umro Venko Markovski, makedonski pisac.
1833.
Umro Tomaš Mikloušić, hrvatski (kajkavski) pisac, prevoditelj, dramatik.
1830.
Umro Thomas Lawrence, engleski slikar.
1892.
Umro Tevfik Paša, egipatski političar.
672.
Umro Tenji, japanski car.
1625.
Umro Ruggiero Giovannelli, italijanski kompozitor.
2015.
Umro Rodni Start Rod Tejlor (engl. Rodney Sturt “Rod” Taylor), australijski glumac.
1941.
Umro Robert Bejden-Pouel, britanski oficir, osnivač izviđačkog pokreta u svetu.
1655.
Umro papa Inocentije X.
1619.
Umro Nicholas Hilliard, engleski slikar.
1988.
Umro Milan Srdoč, filmski i TV glumac.
1953.
Umro Milan Emil Uzelac, hrvatski vojnik i vojni zapovjednik koji je bio vodeća ličnost u zrakoplovstvu Austro-Ugarske, Kraljevine SHS (Jugoslavije) i NDH. Bio je pravoslavne vjeroispovijesti.
1285.
Umro Karlo I, kralj Sicilije i Napulja.
1893.
Umro Jožef Stefan, fizičar, matematičar, pjesnik.
1786.
Umro Jean-Étienne Guettard, francuski fizičar i mineralog.
1984.
Umro Ismet Mujezinović, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih slikara.
1989.
Umro Hirohito, japanski car.
1878.
Umro François-Vincent Raspail, francuski hemičar.
1715.
Umro François Fénelon, francuski nadbiskup, teolog i pjesnik.
1932.
Umro Andre Mažino, francuski političar.
1984.
Umro Alfred Kastler, francuski fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1966.
2007.
Umrla Nevenka Urbanova, srpska glumica.
1536.
Umrla Katarina Aragonska, prva od šest žena engleskog kralja Henrija VIII.
1943.
U Njujorku umro Nikola Tesla, jedan od najvećih pronalazača i naučnika u oblasti fizike, elektrotehnike i radiotehnike.
1959.
SAD priznale novu kubansku vladu Fidela Castra.
1943.
Rođena Sadako Sasaki, žrtva atomskog napada na Hiroshimu i Nagasaki.
1928.
Rođena Olivera Đurđević, pijanistkinja i čembalistkinja, profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu.
1916.
Rođena Elena Čaušesku (rum. Elena Ceaușescu), supruga rumunskog političara, Nikolajea Čaušeskua.
1935.
Rođen Valerij Kubasov, ruski inženjer i astronaut.
1827.
Rođen Sandford Fleming, škotsko-kanadski inženjer, tvorac univerzalnog svjetskog vremena (Universal Time - UT).
1946.
Rođen Rifet Bahtijaragić, bosanskohercegovački književnik.
1652.
Rođen Pavao Ritter Vitezović, hrvatski književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
1879.
Rođen Osman Đikić, bosanskohercegovački pjesnik.
1934.
Rođen Novak Kilibarda, književnik i političar, profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
1964.
Rođen Nicolas Cage, američki glumac.
1956.
Rođen Miladin Šobić, muzičar, kompozitor i tekstopisac.
1845.
Rođen Ludwig III, posljednji bavarski kralj.
1941.
Rođen John E. Walker, engleski hemičar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1997.
1912.
Rođen Günter Wand, njemački dirigent i kompozitor.
1956.
Rođen Dejvid Stiven Karuso (engl. David Stephen Caruso), američki glumac i producent.
1931.
Rođen Bahrudin - Bato Čengić, filmski redatelj.
1934.
Prvo izdanje stripa o Flashu Gordonu.
1789.
Na prvim predsjedničkim izborima u SAD pobjedio vođa iz Rata za nezavisnost Džordž Vašington. Ponovno je izabran 1792., a 1796. je odbio da se kandiduje.
1990.
Krivi toranj u Pizi prvi put nakon 800 godina svog postojanja zatvoren za turiste radi restauracije.
1979.
Kambodžanski pobunjenici su, uz pomoć vijetnamskih snaga nakon dvonedjeljne opsade, zauzeli Pnom Pen i srušili vladu Crvenih Kmera Pola Pota. Smatra se da je za vrijeme režima Crvenih Kmera od aprila 1975. u Kambodži ubijeno ili umrlo od gladi i iscrpljenosti između milion i dva miliona ljudi.
1985.
Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija (JAXA) lansirala Sakigake, prvu japansku međuplanetarnu letjelicu i prvu svemirsku sondu za duboki svemir koju je lansirala neka druga zemlja osim SAD-a i SSSR-a.
1610.
Italijanski astronom i matematičar Galileo Galilej otkrio je Jupiterove mjesece Io, Evropu, Ganimed i Kalisto, danas poznate kao „galilejski mjeseci“.
1785.
Džon Džefris i Žan Pjer Blanšar prvi preletjeli kanal Lamanš balonom napunjenim zagrejanim vazduhom.