Rukopis izgubljene, četiri vijeka stare /1613/14/, komedije velikog španskog dramskog pisca i pjesnika Lopea de Vege "Mujeres y Criados" /Žene i sluge/, otkriven je u Španskoj nacionalnoj biblioteci, saopštili su španski zvaničnici.

Preminula britanska glumica Džin Simons, zvijezda koja je igrala Ofeliju uz Lorensa Olivijea kao Hamleta, pjevala u mjuziklu sa Marlonom Brandom, i glumila uz Gregori Peka, Pola Njumena i Kirka Daglasa.

Jorgos Papandreu otputovao iz Turske na kraju prve posjete Ankari jednog šefa grčke diplomatije poslije 38 godina.

Trojica Sika, optužena da su 1984. ubila premijera Indije Indiru Gandi, osuđena na smrt.

Umro predsjednik SAD Lindon Bejnz Džonson, koji je Amerikance gurnuo dublje u vijetnamsku ratnu avanturu, okončanu 1975. ponižavajućim porazom. Bio je potpredsjednik od 1960. za vrijeme mandata Džona Kenedija. Kad je Kenedi ubijen u Dalasu 1963. postao je predsjednik, što je ostao do 1969, poslije pobjede na izborima 1964.

Kenet Dejvid Kaunda postao prvi predsjednik vlade u Sjevernoj Rodeziji /Zambija/.

Italijanske snage u Drugom svjetskom ratu kapitulirale u Tobruku pred britanskom Osmom armijom poslije 11 dana opsade.

Remzi Mekdonald kao prvi laburistički premijer Velike Britanije preuzeo položaj od Stenlija Boldvina.

Umro srpski arhitekta Jovan Ilkić, koji je znatno uticao na razvoj arhitekture u Srbiji u prvoj polovini 20. vijeka. Bio je 30 godina glavni projektant Ministarstva građevina i projektovao je mnoga značajna zdanja u Beogradu: Skupština Jugoslavije, Hotel "Moskva", "Oficirski dom" /sadašnji Studentski kulturni centar/, zgrada Protokola.

Rođen ruski teorijski fizičar Lav Davidovič Landau, jedan od najvećih fizičara 20. vijeka, otac sovjetske škole teorijske fizike, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1962. Doživio je 1962. tešku saobraćajnu nesreću, poslije koje je više puta proglašavan klinički mrtvim. Život mu je ipak spasen, ali ni vrhunski ljekari nisu uspjeli da mu povrate kreativnu sposobnost. Zasnovao je termodinamičku teoriju faznih prelaza u čvrstom tijelu, teoriju tečnog helijuma blizu apsolutne nule, teoriju kombinovane inverzije, teoriju dviju neutrinskih komponenata, predvidio pojavu drugog zvuka, znatno obogatio teoriju superprovodljivosti, otkrio nove zakonitosti u ponašanju provodnika, unaprijedio kvantnu teoriju polja i fiziku elementarnih čestica i kosmičkih zraka. Zajedno s ruskim teorijskim fizičarem Iljom Lifšicom objavio je kapitalno djelo u više tomova "Kurs teorijske fizike". Ostala djela: "Elektroprovodljivost metala", "Teorija polja" /sa Lifšicom/, "Kvantna mehanika" /sa Lifšicom/, "Statistička fizika" /sa Lifšicom/.

Ruske trupe u Petrogradu otvorile vatru na demonstrante, mahom radnike, koji su krenuli na carski Zimski dvorac, zahtijevajući demokratske slobode, kraj rata s Japanom i uspostavljanje ustavotvorne skupštine. Ubijeno je više od hiljadu i ranjeno oko 5.000 ljudi, u pokolju nazvanom kasnije "Krvava nedjelja".

Ksenija Anastasijević postala prva žena u Srbiji koja je stekla titulu doktora nauka, odbranivši s visokom ocjenom disertaciju pod naslovom "Brunovo učenje o najmanjem".

Umro srpski pisac Vojislav Ilić, osnivač moderne srpske lirike i tvorac verističkog izraza u srpskoj poeziji. Njegova lirika je označila raskid s romantičarskom poezijom i obilježena je misaonim skepticizmom. Pisao je elegične, sjetne pjesme u kojima preovlađuju motivi prošlosti i samoće /"Zimska idila", "Jesen", "Ja ništa više ne verujem", "Tamara", "Istok"/. Radio je kao korektor Državne štamparije u Beogradu, pisar Ministarstva unutrašnjih poslova, učitelj u Turn Severinu i diplomatski činovnik u Prištini i Solunu. Djela: dva izdanja "Pesama" objavljena za života i sabrana djela posthumno.

Rođen srpski vajar Toma Rosandić, prvi rektor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Kamenorezački zanat je učio u Splitu, a vajarstvo u Veneciji i Beču. Bio je odličan klesar, ali je najbolja djela stvorio u drvetu, s izvanrednim osećajem za njegovu strukturu i materiju. Izradio je više javnih spomenika, uključujući veliku grupu "Igrali se vrani konji" ispred Skupštine Jugoslavije u Beogradu i skulpturu "Umorni borac" na Kalemegdanu.

Rođen američki filmski režiser Dejvid Levelin Vork Grifit, jedan od najznačajnijih stvaralaca u epohi nijemog filma. Zaslužan je za većinu fundamentalnih otkrića filmskog izraza, uključujući krupni plan, ritmičku prirodu montaže i kreativnu upotrebu vještačkog svjetla. Filmovi: "Netrpeljivost", "Bjekstvo", "Dome, slatki dome", "Rađanje jedne nacije", "Srca svijeta", "Velika ljubav", "Slomljeni pupoljci", "Pad Vavilona", "Dvije sirotice", "Amerika", "Abraham Linkoln".

U Parizu izbile demonstracije radnika koje su pod vođstvom francuskog revolucionara Luja Ogista Blankija prerasle u ustanak protiv vlasti, koja je pripremala predaju grada pruskim trupama. Vlasti su odbacile zahtjev ustanika da stvore Komunu radi otpora pruskoj vojsci i na pobunjenike su poslale dva bataljona mobilne garde koji su ispred gradske vijećnice otvorili vatru i u krvi ugušili ustanak. Vlada je potom proglasila opsadno stanje i zabranila sve skupove, a ministar inostranih poslova Žil Favr je u njeno ime 28. januara potpisao akt o kapitulaciji.

U dijelu Poljske koji je na osnovu odluke Bečkog kongresa 1814. i 1815. priključen Rusiji izbio je ustanak pod vođstvom "stranke crvenih" Jaroslava Dombrovskog, ali su ga ruske trupe ugušile poslije nekoliko mjeseci i 1864. pretvorile Poljsku u rusku guberniju.

Rođen švedski pisac Johan August Strindberg, najkontroverznija ličnost švedske književnosti. Bio je istovremeno naturalistički psiholog i folklorista, istoričar i mistik. Razbio je stare dramske forme, preteča je mnogih savremenih strujanja. Ženu je smatrao prirodnim neprijateljem muškarca, a protivljenje emancipaciji žena, o čemu je pisao u novelama "Brakovi 1" i "Brakovi 2", antihrišćanstvo i naturalistički stil donijeli su mu mnogo glavobolja i sukoba. Ostala djela: romani "Služavkin sin", "Crvena soba", "Stanovnici Hamsea", "Odbrana jednog ludaka", "Gotske sobe", "Priče nadzornika karantina", "Pakao", "Na ostrvima", "Legende", "Crne zastave", drame "Majstor Uluf", "Otac", "Gospođica Julija", "Pljačkaši", "Zajmodavac", "Put u Damask 1-3", "Ples smrti", "Igra snova", "Oluja", "Sablasna soneta", novele "Novo carstvo".

Rođen engleski pisac Džordž Gordon Bajron, jedan od osnivača evropskog romantizma. Njegova poezija je oličavala slobodan ljudski duh u pobuni protiv poretka, što mu je donijelo veliki uticaj i popularnost kod evropskih naroda pod jarmom tuđeg ili domaćeg despotizma. Veliku Britaniju je napustio, razočaran, 1816. i u Italiji je stvorio najveća djela: "Čajld Harold", "Kain", "Manfred", "Don Žuan". Otišao je 1823. da pomogne borbu Grka za oslobođenje od Turaka, ali je ubrzo obolio od malarije i umro u aprilu 1824, ne ostvarivši ideal da se bori za slobodu grčkog naroda.

Rođen francuski fizičar i matematičar Andre Mari Amper, osnivač elektrodinamike. Zasnovao je teoriju magnetizma u nerazdvojivoj vezi s elektricitetom i pronašao i proučio uzajamno dejstvo električnih struja. Napisao je više djela iz fizike, matematike i filozofije. NJemu u čast jedinica za jačinu struje nazvana je "amper" /skraćeno A/, jedinica za naelektrisanje /količinu elektriciteta/ "ampersekunda" /skraćeno As/ i "amperčas" /skraćeno Ah/, a instrument za mjerenje jačine struje "ampermetar".

Španija sklopila konvenciju s Velikom Britanijom o ustupanju Foklandskih ostrva u Atlantskom okeanu. Od sticanja nezavisnosti 1816. Argentina polaže pravo na njih, tvrdeći da je nasljednica kao bivša španska kolonija. Vojna hunta Argentine je u aprilu 1982. pokušala da okupira ostrva iskrcavanjem 10.000 vojnika, koje su dva mjeseca kasnije porazile britanske trupe i učvrstile suverenitet Londona nad Foklandima.

Rođen njemački pisac, kritičar i teoretičar umjetnosti Gothold Efraim Lesing, oduševljeni pristalica prosvjetiteljstva, utemeljivač savremene njemačke književnosti i estetike. Odlučujuće je doprinio oslobađanju njemačke drame od uticaja klasičnih i francuskih modela. Djela: drame "Mis Sara Sampson", "Emilija Galoti", "Mudri Natan", komedija "Mina od Barnhelma", kritike "Pisma o najnovijoj književnosti", "Hamburška dramaturgija", "Laokoon", polemička satira "Vaspitanje ljudskog roda", "Anti-Gece".

Umro indijski car Šah Džehan iz dinastije Mogula, poznat i kao princ Haram, koji je najveći dio vladavine od 1628. do 1658, kad ga je zbacio sin Aurangzeb, posvetio izgradnji mauzoleja Tadž-Mahal u svojoj prijestonici Agri na sjeveru Indije. Veleljepno zdanje od bijelog mermera, koje je 20.000 radnika zidalo od 1631. do 1653. posvetio je uspomeni na caricu Mumtaz Mahal i on je poslije smrti takođe sahranjen tu. Premjestio je 1648. prijestonicu iz Agre u Delhi, gdje je izgradio novi grad Šahdžehanabad.

Rođen engleski filozof i državnik Frensis Bekon, jedan od osnivača modernog materijalizma, čija se klasifikacija i kritika idola /zabluda/ smatra prvom kritikom ideologije. Suprotstavljajući se neplodnom skolastičkom mišljenju, izgradio je opšti plan za obnovu nauke. Uticao je na francuske enciklopediste 18. vijeka, koji su mu posvetili veliku "Francusku enciklopediju". Formulisao je dva principa značajna za shvatanje zadatka modernih nauka: pravo znanje je znanje uzroka i unapređivanje znanja je jačanje čovjekove moći nad prirodom. Označio je eksperiment kao najviši princip naučnog mišljenja i razradio induktivnu metodu otkrivanja istine. Prema njegovim načelima, u Engleskoj je 1662. osnovano "Učeno društvo" i tako promovisana Bekonova zamisao da se ljudski napredak može ostvariti ne samo reformom društva već i napretkom nauke. Djela: "Unapređenje nauke", "Novi organon", "Nova Atlantida", "Eseji ili savjeti etički i politički".

Vojska turskog sultana Selima Prvog u bici kod Rajdanije, blizu Kaira, potukla memelučke snage i sedam dana potom ušla u Kairo, priključivši Egipat Otomanskom carstvu.

Rođen veliki moskovski knez Ivan Treći Vasiljevič, nazvan Ivan Veliki, koji je učinio Rusiju veoma moćnom, oslobodio je vazalstva odbivši da Mongolima plaća danak, ojačao monarhiju i okončao "prikupljanje ruskih zemalja". Poslije dolaska na vlast 1462. priključio je Rusiji više kneževina, uključujući Tver, Rostov i Novgorod, a 1480. je oslobodio mongolske vlasti. Nastojao je da ojača centralnu vlast i 1497. je izdao jedinstven "Sudbenik" za cijelu Rusiju. Počeo je zidanje kamenih kula i palata Kremlja u Moskvi.