1985.

  • Krajem mjeseca avgusta otvorena je Štamparija, kao uslužna djelatnost u Varešu, a poslovala je u sastavu Radničkog univerziteta "Branko Jelić" Vareš.

1970.

  • Početkom juna mjeseca 1970. godine Vareš i stari grad Bobovac posjetio je nobelovac Ivo Andrić, u pratnji Todoljuba Čolakovića - Roćka. Istakavši da je Bobovac jedan od najvažnijih kulturno-historijskih spomenika stare Bosne, književnik Andrić se posebno interesovao za cjelokupnu kulturno-historijsku baštinu Vareša i okoline. Ulazeći u prostor Bobovca u pratnji tadašnjeg predsjednika SO Vareš Marka Grabovca i potpredsjednika Osmana Zubače, oduševljen prekrasnim krajolikom, Ivo Andrić je uzviknuo: "Pa se maših Bosne brdovite..."

  • U osnovnim školama na području općine Vareš 1970. godine bilo je 4490 učenika, a 5 godina kasnije nešto manje - 4095.

  • U januaru mjesecu 1970. godine osnovan je Klub liječenih alkoholičara u Varešu, popularni "Al" klub. Kao jedna od najmasovnijih institucija, ova organizacija je u startu okupila 131 člana. U sastavu kluba djelovala je komisija za primarnu i tercijalnu prevenciju i grupa terapeuta. Klub se razvio i djelovao u gotovo svakom vareškom seoskom centru, a u Borovici je bilo odjeljenje od 39 članova. "Al" klub je mnoge članove potpuno izliječio, a u apstinenciji je najčešće učestvovala cijela porodica. Treba istaći da je u startu "Al" klubom predsjedavao Josip Tokmačić, koji je ovu organizaciju doveo na nivo međunarodnog ugleda.

1965.

1958.

1955.

  • U Varešu je rođen Goran Ipe Ivandić, poznati rock bubnjar i član čuvene rock grupe "Bijelo dugme". Kao dječak preselio je u Sarajevo. Pohađao je časove violine dok je bio učenik osnovne škole. Nakon toga se odlučio za bubnjeve. U Sarajevu je uskoro postao poznat po svojim bubnjarskim sposobnostima. Prvi bend u kojemu je svirao kao bubnjar zvao se "Rock". Godine 1973. za njega je čuo Goran Bregović i pozvao ga da svira u tada čuvenoj grupi "Bijelo dugme". Naredne godine proveo je u toj grupi i stekao ogromnu slavu. Odlaskom Bregovića na odsluženje vojnog roka, 1978.godine, Goran Ipe Ivandić zajedno sa lazom Ristovskim napušta sastav "Bijelo dugme" i pokreće vlastiti projekat pod nazivom "Stižemo". Te iste godine, Ipe je neočekivano uhvaćen u posjedovanju određene količine hašiša, zbog čega je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine. Poslije dvije godina biva pomilovan i vraća se na mjesto bubnjara u "Bijelo dugme" te ostaje njegovim članom sve do raspada 1989.godine. Nejasno je gdje je živio nakon početka rata. Mnogi tvrde da je to bio Beograd, dok Željko Bebek tvrdi da je to bio Beč.

    Život je okončao padom s šestog sprata beogradskog hotela "Metropol". Nikad nije u potpunosti razjašnjeno da li je to bio nesretni slučaj, samoubojstvo ili pak ubojstvo. 

1937.

  • Sa prvim danima proljeća 1937. godine, počela je izgradnja Radničkog doma. Prema formi Ugovora - "Dom će biti zajedničko vlasništvo "Jedinstva" i Sindikalne podružnice metalskih i rudarskih radnika u Varešu". Kamen temeljac položen je 23.7.1937. godine. Projekat je izradio Rajnhard Holman, viši građevinski tehničar, a supotpisnik projekta bio je ing. Zlatko - Pop Alamur, arhitekt iz Sarajeva. Izvođač radova bio je Mijo Andrić - Janjušić, predsjednik "Jedinstva" Žuljić Vinko, predsjednik sindikalne podružnice Bogeljić Vlado, a predsjednik Odbora za izgradnju doma Andrić Filip.

    (Slavko Pejčinović, KUD "Jedinstvo" 1927 - 1987.)

1928.

1913.

1909.

1906.

  • U oktobru mjesecu Okružni sud donosi presudu o kažnjavanju 13 vareških radnika zatvorom od 1 do 3 mjeseca, zbog učešća u Generalnom štrajku u Varešu. Te 1906. godine u Željezari Vareš bilo je zaposleno 960 radnika.

  • U Vareš stiglo 120 drvosječa i ugljara iz Zvijezde postavljajući zahtjeve za povećanje plata (K. Isović, Generalni štrajk, knjiga 1.). Isti autor navodi da u šumskom području Zvijezda kod Vareša ima zaposlenih 168 domaćih i 21 strani radnik.

  • U Varešu, u mjesnoj zajednici Striježevo, u zaseoku Brda, rođen pisac Novak Simić. Školovao se u Sarajevu i Zagrebu gde je završio ekonomski fakultet i gdje je živio sve do svoje smrti. Bio je urednik izdavačkog preduzeća „Zora“ i glavni i odgovorni urednik časopisa „Republika“. Bio je i dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

1894.

1893.

1886.